Ludo napeti "Divlji detektivi"

Kada Washington Post napiše - Nije pretjerano smatrati Bolaña genijem. Divlji detektivi jamče mu besmrtnost. - onda znate da je riječ o knjizi koju pod hitno morate pročitati

Najpoznatiji roman kultnoga čileanskog književnika Roberta Bolaña bujno i izazovno povezuje triler, filozofsku i metanarativnu prozu, pastiš i autobiografiju u spoju koji je autor okrstio kao infrarealizam: spregu nadrealizma i "dadaizma u meksičkom stilu". Samosvojni eruditski modernizam na tragu Borgesa, Cortázara i Pynchona, začinjen provokatorskim, upravo gerilskim otklonom od srednje struje hispanoameričke književnosti i vulgarizacije magijskog realizma, ustoličio je Bolaña kao najutjecajnijeg autora svog naraštaja.

Njegovi divlji detektivi, pjesnički radikali Arturo Belano i Ulises Lima, upuštaju se u ludu potragu za meksičkom pjesnikinjom Cesáreom Tinajero, koja ih na koncu odvodi preko granica Meksika, uzduž i poprijeko Sjeverne Amerike, Europe, Bliskog istoka i Zapadne Afrike, a mi ih pratimo očima ljudi koje na toj pikarskoj misiji sreću.

Novatorstvo "Divljih detektiva" doslovno će vas zaslijepiti: čitatelj u ruke dobiva prvi veliki hispanoamerički roman 21. stoljeća. "Divlji detektivi" osvojili su prestižne nagrade Herralde i Rómulo Gallegos, te promovirali Roberta Bolaña u jednog od najistaknutijih pisaca hispanskog svijeta.

O autoru: Roberto Bolaño (Santiago, Čile, 1953. - Blanes, Španjolska, 2003.) pjesnik i prozaik. Osim u rodnom Čileu, živio je u El Salvadoru, Meksiku i Francuskoj, a naposljetku se skrasio u Španjolskoj, gdje je i napisao većinu svojih proznih djela. Za roman "Divlji detektivi" 1999. jednoglasnom mu je odlukom dodijeljena nagrada Rómulo Gallegos, najveće hispanoameričko književno priznanje, koje se daje za najbolji roman na kastiljskom jeziku napisan u prethodne dvije godine, a 2008. posthumno je nagrađen nagradom National Book Critics Circle Award for Fiction za roman "2666".