Kiselo zelje - zdravlje na zimskom tanjuru

Uzimamo ga zdravo za gotovo, to kiselo zelje ili kiseli kupus (kako vam drago), ali zapravo je riječ o jelu koje nam u zimskom periodu donosi niz blagodati - od vitamina C, preko vitamina B skupine i posebno zlata vrijedne folne kiseline, do vlakana. Novi pogled na "staru" namirnicu

U zimsko doba godine, u našim je krajevima uobičajena velika konzumacija kiselog zelja. Jedemo ga najšećje u obliku sarme ili s kobasicama. Sa slavnom sarmom redovito ulazimo u Novu godinu. U najvećem broju slučajeva klasična sarma je kombinacija mljevene svinjetine, govedine i riže, koja je pažljivo umotana u kiselo zelje i kuhana u "društvu" svinjskih rebara i suhe slanine.

I dok kiselo zelje ima nizak udio kalorija, nizak udio masti i pravo bogatstvo nutrijenata, unutrašnjost sarme te "dodaci" u obliku suhih dimljenih rebara i slanine, zbog čega se ona i naziva teškim zimskim jelom, otkrivaju visok udio kalorija i zasićenih masnih kiselina. Promotrite za što ćete ostati zakinuti, ako sarmu odlučite konzumirati bez omotanog zelja: vitamini B6, B1 i B2, folna kiselina, kalcij, kalij i najznačajniji - vitamin C. 

Kiselo zelje obiluje i prehrambenim vlaknima, koja će uposliti crijeva i potaknuti teškom hranom opterećenu probavu, ali obiluje i fitokemikalijama. Fitokemikalije su nenutritivni biljni sastojci, koji općenito povoljno djeluju na zdravlje, a u zelju imaju i detoksikacijsko djelovanje, olakšavajući time proces uklanjanja štetnih sastojaka iz organizma (svojstvo koje je itekako poželjno u blagdansko doba).