Foto Tonka: izložba o slavnoj fotografkinji

U Galeriji Klovićevi dvori od 30. siječnja do 26. travnja 2015. možete pogledati izložbu posvećenu jednoj od najznačajnijih hrvatskih fotografkinja i kroničarki društvenog života međuratnog Zagreba - Antoniji Kulčar, poznatoj kao - Tonki - "Foto Tonka: Tajne ateliera društvene kroničarke". Otvorenje izložbe je ovoga petka, u sklopu Noći muzeja, 30. 1. 2015., u 21 sat

Mladen Gajer

Antonija Kulčar (1887. – 1971.), poznatija kao Tonka, jedna je od najznačajnijih hrvatskih fotografkinja, glavna kroničarka društvenog i kulturnog života međuratnog Zagreba, istaknuta portretistica ondašnje elite, fotografkinja kraljevske obitelji i vrsna umjetnica. Njezino ime desetljećima je bilo sinonimom za kvalitetnu portretnu fotografiju te pri spomenu i danas izaziva nostalgiju s obzirom da se u mnogim obiteljskim ostavštinama nalaze portreti koji nose potpis poznatog ateliera Foto Tonka. Iako su Tonkine fotografije bile uključene u sve velike, sintezne kulturološke izložbene projekte organizirane proteklih desetak godina (nerijetko kao dokumentarni materijal), o njoj se danas vrlo malo zna, nije joj posvećena niti jedna publikacija, a opus joj nije bio kritički obrađen i cjelovito prezentiran javnosti.

Tonkin život i karijera 

Fotografsku karijeru Tonka je započela kod kod fotografa Rudolfa Mosingera u Zagrebu, a zatim nastavila u Munchenu gdje je studirala modernu fotografiju na fotografskoj stručnoj školi. Nakon povratka u Zagreb, otvorila je 1916. svoj atelier. U lipnju 1917. preuzela »atelijer za modernu fotografiju i slikovnu umjetnost« na ondašnjem Trgu Franje Josipa I. (Tomislavov trg) pod imenom »Olga«, a uskoro se i udala za bivšeg vlasnika atelijera Artura Kulčara. Desetak godina poslije modernizirala je fotografski salon i preselila ga u negdašnji slikarski atelijer Vlaha Bukovca, pod imenom »Tonka«, koje će postati zaštitni znak vrhunske portretne fotografìje. U rujnu 1932. otvorila je u Ilici fotografski salon koji je uz fotografske prostorije, u salonskom dijelu, izrastao u prestižno okupljalište zagrebačkih književnika i umjetnika. 

Foto-atelijer »Tonka« će tijekom četvrt stoljeća djelovanja s tisućama fotografskih zapisa (foto ploča) postati svojevrsni kroničar društvenoga i kulturnoga života u Zagrebu. Njezine su fotografije izražavale i sve pomodne tendencije u tretmanu portreta, te aktualizirale ženski akt kao fotografsku temu. Dame koje je portretirala namjestila je u poze holivudskih filmskih zvijezda dokumentirajući "lude dvadesete". Poslije smrti supruga Artura Kulčara, udala se 1937. za akademskog slikara Jožu Psuta. Također je bila jednom od najboljih dvorskih fotografkinja dinastije Karađorđevića. Za vrijeme NDH Foto-atelijer »Tonka« je i dalje radio, ali smanjeno zbog ratnog stanja. U jednom dijelu njezina prostora smjestio se VIII. tabor ustaške mladeži. Godine 1958. Tonka Kulčar je otišla u Rogašku Slatinu, gdje je (od 1959.) također imala fotografski atelje.

Sonja Kastl 

Posebnost izložbe u Klovićevim dvorima 

Cilj je ove, najveće izložbe posvećene Tonki, prikazati, interpretirati i valorizirati djelo Antonije Kulčar Tonke u kontekstu hrvatske međuratne fotografije, rekonstruirati njezin životni put te posjetiteljima prikazati zanimljiv i bogat opus – od portretne i kazališne fotografije po kojima je najprepoznatljivija, do društvenih kronika, reportaža i aktova. Retrospektiva po prvi puta pokazuje opus ove vrsne umjetnice, a većina predstavljenog materijala nikada nije bila izlagana. Iako je Tonka prepoznatljiva mnogima, zahvaljujući popularnosti svoga ateliera i još uvijek žive prisutnosti u sjećanjima građana Zagreba, nikada nije bila u fokusu interesa i njezin rad je tek fragmentarno poznat. Ovom retrospektivom konačno će dobiti prezentaciju kakvu zaslužuje, a javnost mogućnost da se upozna sa značajnim opusom i posredstvom Tonkina objektiva osjeti ritam međuratnog razdoblja, upozna modu, životni standard, glazbu, velikane hrvatskog glumišta i ostale aspekte kulture i života onoga vremena.

Izložba je značajna i u širim okvirima jer se Tonkin opus uklapa u europski kontekst, te komplementarna s aktualnim inozemnim istraživanjima − proteklih se godina diljem Europe revitaliziraju opusi zaboravljenih umjetnica i organiziraju izložbe međuratnih fotografkinja čije djelo time konačno dobiva mjesto koje i zasluže u općoj memoriji.

Premijera Ščelkunčika

Izložba svojim zanimljivim postavom s više od 450 eksponata (preko originalnih fotografija, uvećanja, isječaka iz tiskovina i projekcija) nastoji dokinuti standardne oblike prezentiranja građe i stvoriti ambijent koji će posjetiteljima biti stimulativan za otkrivanje Tonkina opusa, ali i širokog dijapazona različitih aspekata međuratnog vremena. Sastavni dio izložbe sačinjavaju fotografije zagrebačkih obitelji koje je Tonka redovito snimala i koje se danas nalaze u brojnim obiteljskim albumima.

Zlatni pir Milana Krešića i Ljubosave Krešić, rođene Turković 

Fotografije iz zagrebačkih obitelji 

U srpnju je pokrenuta velika kampanja prikupljanja fotografija koje se nalaze u obiteljskim ostavštinama privatnih osoba i koje su izložene u jednoj od dvorana galerije. Od ljeta nam se javilo preko 60 ljudi koji posjeduju fotografije Tonke i na izložbi će biti predstavljeno skoro 200 fotografija iz privatnih kolekcija. Na taj se način (i netipično za hrvatski kontekst) ostvaruje direktan odnos sa širom javnosti koja će biti implementirana u projekt − budući posjetitelji izložbe imat će priliku (preko Tonkinih fotografija) vidjeti članove svoje obitelji u prostorijama Klovićevih dvora. Cilj takve kampanje je prikupiti građu, ali i popularizirati izložbu u medijima te informirati javnosti o projektu pola godine prije samog otvorenja izložbe.

Izložba će biti popraćena čitavim nizom aktivnosti čiji je cilj popularizacija fotografije: radionicama za različite uzraste, simpozijem o hrvatskoj fotografiji 1920-ih i 1930-ih te ciklusom predavanja čije će teme biti vezane uz različite segmente kulture međuratnog perioda koji su blisko isprepleteni s Tonkinim opusom (moda, kazalište, glazba, film itd.).