Čarobna Palagruža i jedinstvena izložba

Palagruža - tamo negdje, usred Jadrana, bez ikakvih redovnih prometnih veza, sa svjetioničarem i dva apartmana, čiji najam je manji od iznosa za prijevoz do otoka. Po drugi put Palagruža se našla u kalendaru umjetničkih izložbi. Austrougarski svjetionik iz 1874. na pučinskom otoku Palagruži, našem najdaljem otoku, bio je galerija-domaćin, u sklopu projekta „Umjetnost u svjetionicima"

Tema izložbe i cijelog projekta je suživot. Izbor neobičnog mjesta izložbe simbolično je kanio ukazati na marginalni položaj umjetnosti u našem društvu. Čineći umjetnost najnedostupnijom naglašen je taj rubni smještaj, dovodeći ga do praga apsurda. Praktički umjetnici rade izložbu sami za sebe, premda je ona otvorena svima, svima koji mogu doprijeti do tog međusvijeta.

S druge strane, u doba povezanih medija svaka točka kugle zemaljske je virtualno dostupna. Nedostupnost, otuđenost od bliskosti, nevidljivi zid zalutale emapatije teme su koje ova izložba posredno servira široj zajednici. Ovo je i svojevrsna potraga za povratkom iskonskoj prirodi, podalje od nagruvane civilizacije, u jadranskoj oazi mira, a sad i umjetnosti. Velika i Mala Palgruža nalaze se onkraj središnje crte Jadrana, i bliže su Italiji nego li našem kopnu. Susret Muze i Aresa neobičan je spoj. Harmonični suboravak mornara Obalne straže i umjetničke družine zatitrao je i na frekvenciji privlačnosti suprotosti, snage i rafinmana.

Spasilački brod BS-73 Faust Vrančić namijenjen je spašavanju podmorničara, izbjeglica i za izvođenje podvodnih ronilačkih radova, te je jedini brod u floti HRM koji zadovoljava uvjete za nadzor ZERP-a. Njegova ophodnja Jadranom ovomad je uključila i dodatak posade umjetničke družine u organizaciji projekta, Jasne Antolović i Natalije Borčić.

Tekst i fotografije: Ati Salvaro