Anemija – ženska bolest!

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mnoge žene suočavaju se s nedostatkom željeza, posebno one s obilnim menstruacijama, gastrointestinalnim izazovima ili tijekom trudnoće. Čimbenici poput mioma, adenomioze i polipa maternice također mogu prouzročiti obilna krvarenja, a njihovo pravovremeno prepoznavanje i tretman su ključni za očuvanje zdravlja

Željezo, esencijalni nutrijent, nezamjenjiv u našim životima i neophodan da bismo živjeli, sudjeluje u prijenosu kisika te rastu i razvoju stanica unutar našeg tijela. Dio je hemoglobina i niza enzima te biokemijskih procesa koji održavaju tjelesnu ravnotežu. Taloži se unutar tijela u vrlo malim količinama koje su neophodne tijekom interventnih potreba i kada se pokaže potreba za željezom – primjerice u razdoblju rasta i razvoja, tijekom trudnoće ili kod gubitka menstrualne krvi – za potrebe tijela troši se iz zaliha. Tek kada dođe vrijeme da se zalihe ponovo napune, upijanje željeza se pojača te organizam, ako su prehrambeni izvori adekvatni, nadomješta izgubljene zalihe. Ako izvori željeza nisu adekvatni, dolazi do nedostatka željeza i anemije koja je rezultat tog nedostatka.

Željezo je široko rasprostranjeno u namirnicama. Zato je moguće potrebne dnevne količine osigurati pravilnom prehranom. Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, crveno meso, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke. Ljudskom tijelu svakodnevno je neophodno 20 mg željeza za proizvodnju eritrocita i stanični metabolizam, dok ga tijelo svakodnevno gubi 1-2 mg kroz kožu, znojenjem i mokrenjem. Prosječni unos željeza u razvijenom svijetu kod žena u reproduktivnoj dobi i postmenopauzi je 12 mg na dan dok on iznosi 15 mg na dan tijekom trudnoće.

Danas je poznato da način i vrsta prehrane određuje apsorpciju raspoloživog željeza tako da kod tipične zapadne prehrane ona iznosi 20%, a bio raspoloživost iz vegetarijanske prehrane samo 10%, dok je iz miješane prehrane tek 18%. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procjenjuje da je manjak željeza u organizmu odgovoran za čak 1,62 milijarde slučajeva anemije u svijetu i da čak 1/3 do 1/5 zdravih žena reproduktivne dobi ima manjak željeza, dok 10% ima sideropeničnu anemiju, odnosno da prema podacima WHO-a podaci iz 2019., 29,9% žena reproduktivne dobi ima potvrđenu anemiju i 36,5% trudnica.

Pod naglašenim rizikom su žene s obilnim dugotrajnim menstruacijama kao i žene sa skraćenom dinamikom menstruacijskih ciklusa s učestalom pojavnošću svakih 21-23 dana i duljinom do 7-8 dana, ili žene koje uslijed promjene hormonskog statusa razvijaju produljenja krvarenja promjenljivog intenziteta. Pod rizikom za anemiju su i žene koje imaju pridružene bolesti crijeva (gastrointestinalnog sustava) koji onemogućuje primjereno upijanje željeza u crijevnim vijugama (npr. žene koje boluju od Chronove bolesti, celijakije, ulceroznog kolitisa). Korištenjem pojedinih terapija / lijekova onemogućeno je bolje upijanje željeza u gornjim dijelovima probavnog sustava.

Manjak željeza opaža se i kod žena koje su izložene značajnim fizičkim naporima (sportašice, radnice koje iznimno teško i puno fizički rade) ali i kod dobrovoljnih davateljica krvi kao i kod žena koje su bile podvrgnute operativnim zahvatima te kod intenzivnih potreba kao što je intenzivan rast i razdoblja trudnoće i dojenja. Kronične upalne bolesti značajno troše rezerve željeza i dovode do anemije.

No, najvažniji čimbenik u životu žena koji dovodi do anemije su ciklička mjesečna krvarenja prouzročena vrlo često nizom organskih promjena kao što su miomi, adenomioza i polipi sluznice maternice. Miomi kao i adenomioza mijenjaju arhitekturu maternice uz promjenu odnosa mišićnih i vezivnih vlakana te uzrokuju nemogućnost primjerenog stezanja zida maternice. Smještaj mioma i/ili adenomiotičnih promjena iznimno je važan povremeno čak i presudan u uzroku obilnog krvarenja.

Najveće tegobe uzrokuju miomi čiji je smještaj u središnjem dijelu maternice. Polipi (zadebljanja sluznice) uzrokom su oskudnijih, ali dugotrajnih krvarenja koji mogu produljiti trajanje menstrualnog krvarenja ili započeti neregularnim krvarenjem u sredini ciklusa uz bol popraćenu osjećajem stezanja. Terapijskim pristupom svakako treba nadoknaditi željezo, ali i osmišljeno razmišljati o odgovarajućom terapiji kojom se može korigirati dinamika krvarenja.

Korištenje oralnih kontraceptiva zasigurno ima svoje mjesto i ulogu u regulaciji dinamike krvarenja. Postavljanje spirala koje luče gestagene (Mirena, Kyleena, Levosert) pokazalo se kao najpouzdanije sredstvo u regulaciji dinamike krvarenja. Njihovom primjenom regulira se obim i duljina krvarenja, mogu je koristiti žene svih dobnih skupina kao i one koje iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti oralne kontraceptive.

Ultrazvučnom ocjenom lokalizacije mioma, adenomiotičnih žarišta kao i polipa i njihove veličine dogovorno s ženom ako je operativni zahvat terapijsko rješenje, odstranjuje se opisani čvor i/ili polip. Obim zahvata ovisi o dobi pacijentice, tegobama, ostvarenoj reprodukciji kao i o cjelovitom zdravlju.

Svako odstupanje u dinamici krvarenja od uobičajenog, uz osjećaj umora, iscrpljenosti, gubitka snage, promjena kvalitete kose zasigurno su alarm na koji moramo obratiti pažnju. Početni korak je određivanje vrijednosti željeza iz krvi kao i ocjena drugih parametra iz krvne slike te ginekološki pregled kojim se ocjenjuju mogući uzročnici neregularnog i obilnog krvarenja.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/