Posljednjih tjedana svjedoci smo velike medijske prašine koja se podigla oko potencijalne liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova. Što je to bezreceptni lijek, a što dodatak prehrani? Koliko je opasno bezreceptne lijekove prodavati bez nadzora stručne osobe i je li potrebno liberalizirati ionako malo tržište naše zemlje, pokušat ćemo vam približiti u analizi koja slijedi
Što je bezreceptni lijek, a što dodatak prehrani?
Bezreceptni lijek ili popularno OTC (over the counter) je preparat kemijskog ili biljnog porijekla kojem je Agencija za lijekove i medicinske proizvode u Republici Hrvatskoj dala odobrenje za prodaju u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. Agencija donosi odluku o načinu izdavanja, vođena međunarodnim smjernicama i mjerilima utvrđenim Zakonom o lijekovima. Procjenjuje se da li lijek zadovoljava stroge zahtjeve kakvoće, djelotvornosti, te sigurnost primjene.
Status bezreceptnog lijeka mogu dobiti samo oni lijekovi koji imaju dokazan sigurnosni profil i za čiju primjenu, s obzirom da su namijenjeni liječenju simptoma koji pacijenti mogu sami prepoznati (npr. povišena tjelesna temperatura, kašalj, zatvor, proljev...) nije potrebna liječnička preporuka.
Zakon ipak zahtjeva prisutnost stručne osobe, magistra farmacije, koji može, ovisno o procjeni nakon razgovora s pacijentom, uskratiti prodaju i bezreceptnog lijeka ako procjeni da njegova primjena može ugroziti zdravlje pacijenta. Lijek je ipak lijek, neovisno o tome može li se kupiti u ljekarni bez recepta ili ga propisuje liječnik ovisno o indikaciji. Lijek ima svoje nuspojave, kontraindikacije, mjere opreza pri primjeni i vrlo je važno prilikom primjene lijeka ne samo pročitati uputu o primjeni već poslušati savjet stručne osobe.
Dodatak prehrani je pripravak proizveden iz koncentriranog izvora hranjivih tvari čija je svrha obogaćivanje prehrane u cilju održavanja zdravlja. Nisu namjenjeni liječenju i nemaju utvrđenu djelotvornost. Na tržištu postoji velik broj ovakvih pripravaka.
Liberalizacija tržišta bezreceptnih lijekova
Bezreceptni se lijekovi mogu prema važećim Hrvatskim zakonima prodavati i izdavati samo u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama uz obveznu prisutnost magistra farmacije kao odgovorne osobe koja će lijek prodati pacijentu. U Hrvatskoj se javila ideja tzv. liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova i izlazak lijekova iz okvira ljekarne u supermarkete kako bi se njihova dostupnost kupcima povećala i smanjio tkz. monopol na lijekove. Naravno da je takav model čista kopija američkoga (provode ga doduše i neke europske zemlje), iako je njihov koncept zdravstva potpuno drugačiji nego kod nas. SAD je država velikog broja ljudi i nije bilo moguće osigurati dostupnost lijekova putem zdravstvenog sustava svima i bio je nužan (usudim se reći možda iz različitih interesa), izlazak lijekova u supermarkete. Hrvatska ima 4 milijuna ljudi i jednu ljekarnu na par tisuća stanovnika, mnogo specijaliziranih prodavaonica i dosptupnost lijekova je izvanredna svima. Bojim se da je liberalizacija radi dostupnosti samo paravan interesa zarade moćnika bez ikakvog obzira prema sigurnosti pacijenta.
Nažalost, u nekim hrvatskim medijima objavljivali su se vrlo pristrani članci kojima se pokušalo prikazati ljekarnike kao nepotrebnu kariku u prodaji OTC-a, navodeći primjere nekolicine ljekarni i površne komunikacije prilikom kupnje analgetika, kritiziralo se farmaceutsku industriju, pokušavalo ispolitizirati i dovesti u pitanje cijelu smislenost postojanja i farmaceutske industrije i ljekarništva. Struka se očekivano pobunila i podastrijela javnosti argumente protiv nejasne i bespotrebne liberalizacije tržišta lijekova u Hrvatskoj. Nama je važan krajnji korisnik-pacijent.
Lijek nije hrana, lijek nije kozmetika i lijek nije bezopasan
Koliko god se činilo jednostavno i olakšavajuće modernom, zaposlenom čovjeku koji je u stalnoj utrci s vremenom, kada kupuje npr .namirnice usput ubaciti koju kutijicu paracetamola ili acetilsalicilatne kiseline, bez ikakve konzultacije sa strukom, nije bezopasno. Samoliječenje je itekako opasno, što je potvrdio primjer Švedske, zemlje koja vraća lijekove u ljekarne nakon liberalizacije tržišta s neuspješnim ishodom. Statistički se povećao broj trovanja paracetamolom i više neće biti dostupan bez nadzora u slobodnoj prodaji. Zar je i nama potrebno isto?
Pitate se sigurno, pa znamo čitati uputo o lijeku. Je li to dovoljno? Višegodišnjim iskustvom u radu s pacijentima odgovorno tvrdim - nije. Upute su pisane dosta razumljivo, ali se proizvođači služe stručnim izrazima i nazivljem kojeg krajnji korisnik ne mora razumjeti.
Nekoliko primjera iz prakse
1. Pacijent dolazi kupiti vrlo korištenu i prodavanu acetilsalicilatnu kiselinu jer je od susjede čuo kako je to izvanredan lijek za cirkulaciju s kojom ima problema. U komunikaciji s pacijentom dolazimo do informacije da koristi varfarin, lijek protiv grušanja krvi. Uskraćujemo izdavanje bezreceptnog lijeka, koji bi se uskoro mogao naći na policama supermarketa, jer bi istovremeno korištenje oba lijeka moglo dovesti do fatalnog ishoda za pacijenta. U uputama ne piše da je potrebna mjera opreza pri korištenju varfarina i acetilsalicilatne kiseline već da je potreba oprez pri istovremenoj primjeni s antikoagulansima. Mora li pacijent znati kako se stručno zove skupina kojoj pripada njegov lijek - ne mora niti u velikom broju slučajeva zna. Za njega je to samo lijek protiv grušanja krvi.
2. Nakon burne noći uz čašicu više, pacijent dolazi u ljekarnu po lijek protiv glavobolje i traži paracetamol. U dahu mu se osjeti alkohol. Procjenjujemo da traženi lijek nije izbor za njega i nudimo drugi analgetik jer je paracetamol izrazito toksičan u kombinaciji s alkoholom. Bez obzira što je pacijent konzumirao alkohol noć prije, s obzirom na njegov metabolički put i eliminaciju iz organizma, taj lijek može biti izrazito toksičan za jetru u toj kombinaciji. Upravo je paracetamol razlog zašto su pametni Šveđani rekli stop prodaji lijekova bez nadzora.
3. Pacijentica kašlje, nema temperaturu, ništa je ne boli, bila je kod liječnika koji je isključio alergiju i infekciju. Suh, nadražajan kašalj i traži sintetski antitusik koji se može dobiti bez recepta. Na upit koristi li kakve lijekove odgovara kako je prije dva tjedna počela koristiti lijek za liječenje povišenog krvnog tlaka. Lijek koji koristi ima nuspojavu suh nadražajan kašalji i nikakva upotreba lijekova za liječenje neće pomoći. Potrebna je promjena terapije. Uskoro bi se takav antitusik u čijim uputama ne piše da se ne koristi za liječenje kašlja koji je nuspojava nekog lijeka moga naći na dohvat ruke našim pacijentima. Bilo bi to bespotrebno samoliječenje, bačen novac.
Lijek je lijek i koliko god se činilo jednostavno odlučivati o samoliječenju smatram da je lijeku mjesto u ljekarni, pod nadzorom izdavanja, radi vas, radi vaše sigurnosti i zdravlja.
Mag. pharm. Marijana Piškulić Radionov
lile
@21.11.2014. 09:39 2Protiv sam izdavanja lijekova u "samoposlugama", zvali se oni lijekovi ili dodaci prehrani. Mislim da su farmaceuti i te kako potrebni. Gospođa je navela neke primjere iz prakse i slažem se sa navedenim, sigurnije je za većinu ljudi da dodatak prehrani, a pogotovo lijek, dobiju u ljekarni. Jedino što ni farmaceuti nisu što su nekad bili, odnosno žalim za nekadašnjim magistrama, dok danas nemaju niti vremena jer se sve pretvorilo u trgovinu.
valen-cia
@21.11.2014. 09:42 1Mnoge stvari su nedorečene a rizici za zdravlje veliki. Lijekovima, bilo na recept ili bez recepta je mjesto u ljekarni a ne na policama Konzuma. Farmaceut je tu za nas da nam pomogne savjetom, upozori na interakcije s ostalim lijekovima i preporuči ono najbolje za nas.. Koga to možete pitati u supermarketu, tetu koja reže salame?! Glupost.
H-elly
@21.11.2014. 10:12 1definitivno nisam za prodaju lijekova u supermarketima, iako sam rijetko kad doživjela da me farmaceut pita koristim li još koji lijek ako dolazim po neki točno određeni i znam šta tražim, no isto tako kod nekih manjih problema zbog kojih nisam htjela otići liječniku, kupila sam lijek na preporuku farmaceuta i ni jedan prodavač u supermarketu ne bi mogao zamijeniti njegovu ulogu..
lulija
@21.11.2014. 10:28 1Ja ne znam da bi itko išao kupit lijek na svoju ruku,bez recepta.Al svakakvih nas ima...ja sam def.protiv toga.
Minimojka
@21.11.2014. 10:36 1odličan tekst... ja sam apsolutno protiv liberalizacije. mislim da je ljekarna mjesto za lijekove.
Vecchia
@21.11.2014. 10:38 1Definitivno sam za to da lijekovi ostaju u apotekama, ali koliko znam samoposluge će morati zaposliti farmaceute, što dovodi do problema odljeva ionako deficitarnih farmaceuta iz ljekarni. Bila sam u Americi i to je kod njih vrlo liberalno, što je zgodno ako si u brzini i usput kupiš tablete za glavu, ali isto tako možeš kupiti štošta drugo, što nije tako benigno. Koliko ljudi doista čita nuspojave na deklaraciji?
glamurlover
@21.11.2014. 10:49 1Nisam za to jer je mjesto lijekovima u ljekarni, a ne u samoposluzi.
beba
@21.11.2014. 13:17 0Odliiičaaan i vrlo vrlo koristan i jasan tekst!!!!!! Hvaaalaaaa!!!!! SVe ovo je potrebno znati!!!!
Dia M
@21.11.2014. 15:42 1Naravno da sam protiv liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova.Lijek je lijek i mjesto mu je u ljekarni.Nažalost već se dulje vrijeme na policama raznih supermarketa i drogerija može naći širok spektar dodataka prehrani u vidu vitamina.I,dakako,ti "vitamini" su pristupačnijie cijene od onih u ljekarni pa će se većina s obzirom na platežnu moć odlučiti za njih bez obzira što se jedan "K plus" nikako ne može mjeriti sa "Plivom" npr.Ne kažem da ti proizvodi nisu dobri i da nemaju sastav koji piše na deklaraciji,no osobno se povodim za onom "nisam dovoljno bogata da kupujem jeftino".Imam i vlastiti primjer gdje sam u jednom razgovoru bila predmet sprdnje zbog toga što u trudnoći konzumiram "Elevit" koji košta 130 kn i traje mjesec dana,dok je sugovornica pila neke vitamine "dm" marke koje koštaju upola manje i traju duplo više.Nakon obavljenog vađenja krvi moja sugovornica je morala dodatno uzimati željezo i kalcij.Iz ljekarne
nyana
@21.11.2014. 17:01 1Super članak !!!! Po struci sam farmaceutski tehničar, radim u jednoj vodećoj veledrogeriji lijekova i iako nisam u direktnom kontaktu sa pacijentima, nego sa ljekarnama, vidim kakve sve nazovimo '' biljne gluposti'' dolaze na tržište koje bi ja morala ponuditi ljekarnama, ali kada me upitaju za savjet, kažem iskreno da im ne bi preporučila.. ZAKLJUČAK- sve lijekove koji imaju dokazano djelovanje, preporučujem kupovati samo u ljekarnama jer se samo tamo može dobiti savjet o načinu uzimanja i kontraindikacijama, ali nažalost, naši ljudi nasjedaju samo na udarne reklame i očekuju čuda...
nyana
@21.11.2014. 17:08 1očiti primjer nam je dr. Oz.. sve što je reklamirao u svojim emisijama(i za to dobio velike novce od proizvođača) pacijenti su tražili u ljekarnama, ljekarne su odmah zvale veledrogerije da to nabave, sa komentarom- pa znate ono što reklamira dr.Oz.. po svojoj struci farmaceutskog tehničara oduvijek sam skeptična prema takvim reklamama i sada se ispostavilo da većina toga što je reklamirao dr. Oz nema djelovanja ili nekog znanstvenog uporišta i zato još jednom dobronamjerno upozoravam pacijente da ne nasjedaju velikim i lažnim reklamama...
bubu malla
@21.11.2014. 17:59 1Nikad mi nije palo na pamet neki lijek kupovati bez recepta, na svoju ruku. Imam određe zdravstvene tegobe za koje već znam koji lijek pomaže i sl. No uvijek se posavjetujem s liječnicom. Jedino što sam kupila u ljekarni na svoju ruku su brusnica za liječenje urinoinfekcija, guarana i ginko. Al dobro, to ne gutam naveliko već samo u iznimnim situacijama. Uostalom, i preksupo je sve to.
mini69
@22.11.2014. 10:04 0Farmaceut sam i radim u ljekarni i svakodnevno se trudim posvetit se svakom tko uđe u ljekarnu. Osobno me jako smeta najavljena liberalizacija jer čemu sam studirala jako težak fakultet,stalno se dodatno educiram i
poštujem sve zakone koje moramo poštovati radeći u ljekarni!!!! Čemu???
Tužna sam i ljuta!
Nikolina
@26.11.2014. 07:44 0Slažem se - lijek nije hrana, lijek nije kozmetika i lijek nije bezopasan. Obično u ljekarni uzimam Neofen i slično za što sam se uvjerila da mi paše, ali kad god nisam sigurna, pitam farmaceuta za mišljenje ili preporuku. Čak mislim da su farmaceuti, s obzirom na fakultet koji su završili premalo "iskorištavani" u smislu da ih se više angažira oko liječenja, da se više traži i njihovo mišljenje koje bi trebalo biti neovisno o tome je li neki lijek od razvikanog proizvođača, već se voditi računa o sastojcima proizvoda (nije ni sve što se prodaje u apotekama dobro - kupim neke vitamine od kao domaćeg proizvođača, a ono samo ambalaža naša, a proizvod kineski - užas!).
Uglavnom, mislim da je bolje da lijekovi za sada ostanu u ljekarnama, a u drogerijama isključivo ukoliko bi tamo imali farmaceuta.