Posljednjih tjedana svjedoci smo velike medijske prašine koja se podigla oko potencijalne liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova. Što je to bezreceptni lijek, a što dodatak prehrani? Koliko je opasno bezreceptne lijekove prodavati bez nadzora stručne osobe i je li potrebno liberalizirati ionako malo tržište naše zemlje, pokušat ćemo vam približiti u analizi koja slijedi

lijekovi bez recepta

Što je bezreceptni lijek, a što dodatak prehrani?

Bezreceptni lijek ili popularno OTC (over the counter) je preparat kemijskog ili biljnog porijekla kojem je Agencija za lijekove i medicinske proizvode u Republici Hrvatskoj dala odobrenje za prodaju u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. Agencija donosi odluku o načinu izdavanja, vođena međunarodnim smjernicama i mjerilima utvrđenim Zakonom o lijekovima. Procjenjuje se da li lijek zadovoljava stroge zahtjeve kakvoće, djelotvornosti, te sigurnost primjene.

Status bezreceptnog lijeka mogu dobiti samo oni lijekovi koji imaju dokazan sigurnosni profil i za čiju primjenu, s obzirom da su namijenjeni liječenju simptoma koji pacijenti mogu sami prepoznati (npr. povišena tjelesna temperatura, kašalj, zatvor, proljev...) nije potrebna liječnička preporuka.

Zakon ipak zahtjeva prisutnost stručne osobe, magistra farmacije, koji može, ovisno o procjeni nakon razgovora s pacijentom, uskratiti prodaju i bezreceptnog lijeka ako procjeni da njegova primjena može ugroziti zdravlje pacijenta. Lijek je ipak lijek, neovisno o tome može li se kupiti u ljekarni bez recepta ili ga propisuje liječnik ovisno o indikaciji. Lijek ima svoje nuspojave, kontraindikacije, mjere opreza pri primjeni i vrlo je važno prilikom primjene lijeka ne samo pročitati uputu o primjeni već poslušati savjet stručne osobe.

Dodatak prehrani je pripravak proizveden iz koncentriranog izvora hranjivih tvari čija je svrha obogaćivanje prehrane u cilju održavanja zdravlja. Nisu namjenjeni liječenju i nemaju utvrđenu djelotvornost. Na tržištu postoji velik broj ovakvih pripravaka.

Liberalizacija tržišta bezreceptnih lijekova

Bezreceptni se lijekovi mogu prema važećim Hrvatskim zakonima prodavati i izdavati samo u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama uz obveznu prisutnost magistra farmacije kao odgovorne osobe koja će lijek prodati pacijentu. U Hrvatskoj se javila ideja tzv. liberalizacije tržišta bezreceptnih lijekova i izlazak lijekova iz okvira ljekarne u supermarkete kako bi se njihova dostupnost kupcima povećala i smanjio tkz. monopol na lijekove. Naravno da je takav model čista kopija američkoga (provode ga doduše i neke europske zemlje), iako je njihov koncept zdravstva potpuno drugačiji nego kod nas. SAD je država velikog broja ljudi i nije bilo moguće osigurati dostupnost lijekova putem zdravstvenog sustava svima i bio je nužan (usudim se reći možda iz različitih interesa), izlazak lijekova u supermarkete. Hrvatska ima 4 milijuna ljudi i jednu ljekarnu na par tisuća stanovnika, mnogo specijaliziranih prodavaonica i dosptupnost lijekova je izvanredna svima. Bojim se da je liberalizacija radi dostupnosti samo paravan interesa zarade moćnika bez ikakvog obzira prema sigurnosti pacijenta.

Nažalost, u nekim hrvatskim medijima objavljivali su se vrlo pristrani članci kojima se pokušalo prikazati ljekarnike kao nepotrebnu kariku u prodaji OTC-a, navodeći primjere nekolicine ljekarni i površne komunikacije prilikom kupnje analgetika, kritiziralo se farmaceutsku industriju, pokušavalo ispolitizirati i dovesti u pitanje cijelu smislenost postojanja i farmaceutske industrije i ljekarništva. Struka se očekivano pobunila i podastrijela javnosti argumente protiv nejasne i bespotrebne liberalizacije tržišta lijekova u Hrvatskoj. Nama je važan krajnji korisnik-pacijent.
Lijek nije hrana, lijek nije kozmetika i lijek nije bezopasan

Koliko god se činilo jednostavno i olakšavajuće modernom, zaposlenom čovjeku koji je u stalnoj utrci s vremenom, kada kupuje npr .namirnice usput ubaciti koju kutijicu paracetamola ili acetilsalicilatne kiseline, bez ikakve konzultacije sa strukom, nije bezopasno. Samoliječenje je itekako opasno, što je potvrdio primjer Švedske, zemlje koja vraća lijekove u ljekarne nakon liberalizacije tržišta s neuspješnim ishodom. Statistički se povećao broj trovanja paracetamolom i više neće biti dostupan bez nadzora u slobodnoj prodaji. Zar je i nama potrebno isto?

Pitate se sigurno, pa znamo čitati uputo o lijeku. Je li to dovoljno? Višegodišnjim iskustvom u radu s pacijentima odgovorno tvrdim - nije. Upute su pisane dosta razumljivo, ali se proizvođači služe stručnim izrazima i nazivljem kojeg krajnji korisnik ne mora razumjeti.

lijekovi bez recepta

Nekoliko primjera iz prakse

1. Pacijent dolazi kupiti vrlo korištenu i prodavanu acetilsalicilatnu kiselinu jer je od susjede čuo kako je to izvanredan lijek za cirkulaciju s kojom ima problema. U komunikaciji s pacijentom dolazimo do informacije da koristi varfarin, lijek protiv grušanja krvi. Uskraćujemo izdavanje bezreceptnog lijeka, koji bi se uskoro mogao naći na policama supermarketa, jer bi istovremeno korištenje oba lijeka moglo dovesti do fatalnog ishoda za pacijenta. U uputama ne piše da je potrebna mjera opreza pri korištenju varfarina i acetilsalicilatne kiseline već da je potreba oprez pri istovremenoj primjeni s antikoagulansima. Mora li pacijent znati kako se stručno zove skupina kojoj pripada njegov lijek - ne mora niti u velikom broju slučajeva zna. Za njega je to samo lijek protiv grušanja krvi.

2. Nakon burne noći uz čašicu više, pacijent dolazi u ljekarnu po lijek protiv glavobolje i traži paracetamol. U dahu mu se osjeti alkohol. Procjenjujemo da traženi lijek nije izbor za njega i nudimo drugi analgetik jer je paracetamol izrazito toksičan u kombinaciji s alkoholom. Bez obzira što je pacijent konzumirao alkohol noć prije, s obzirom na njegov metabolički put i eliminaciju iz organizma, taj lijek može biti izrazito toksičan za jetru u toj kombinaciji. Upravo je paracetamol razlog zašto su pametni Šveđani rekli stop prodaji lijekova bez nadzora.

3. Pacijentica kašlje, nema temperaturu, ništa je ne boli, bila je kod liječnika koji je isključio alergiju i infekciju. Suh, nadražajan kašalj i traži sintetski antitusik koji se može dobiti bez recepta. Na upit koristi li kakve lijekove odgovara kako je prije dva tjedna počela koristiti lijek za liječenje povišenog krvnog tlaka. Lijek koji koristi ima nuspojavu suh nadražajan kašalji i nikakva upotreba lijekova za liječenje neće pomoći. Potrebna je promjena terapije. Uskoro bi se takav antitusik u čijim uputama ne piše da se ne koristi za liječenje kašlja koji je nuspojava nekog lijeka moga naći na dohvat ruke našim pacijentima. Bilo bi to bespotrebno samoliječenje, bačen novac.

Lijek je lijek i koliko god se činilo jednostavno odlučivati o samoliječenju smatram da je lijeku mjesto u ljekarni, pod nadzorom izdavanja, radi vas, radi vaše sigurnosti i zdravlja.

Mag. pharm. Marijana Piškulić Radionov

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.