Znanstvenici definitivno potvrđuju - živjeti s osmjehom ojačava naš organizam i čuva zdravlje. Ipak, s tiranijom sreće ne treba pretjerivati

sreca„Za dug život, treba biti sretan, a to je isto toliko efikasno koliko i prestati pušiti" - zaključak je poznatog nizozemskog sociologa i seksologa Ruuta Veenhovena, koji je podrobno obradio 30 istraživanja o povezanosti sreće i dugog života. Jedno od tih istraživanja provedeno na 660 stanovnika američke savezne države Ohio, pokazalo je da osobe koje vide život ružičasto žive sedam godina više. Engleski psiholog Andrew Steptoe sa Londonskog University Collegea, pak, došao je do istog zaključka: dobro duhovno stanje (emocionalna radost, dobro raspoloženje, zadovoljstvo vlastitim životom, nada, optimizam), ima veze s manjom smrtnosti. Od kada su se krajem 2008. pojavile ove meta-analize, dokazi se i dalje sakupljaju: optimisti bi mogli imati manje kardio-vaskularnih komplikacija (Rochester Medical Center), a opći osjećaj sreće mogao bi biti predznak smanjenog rizika od raka dojke (Univerzitet Ben-Gourion, Izrael).

Sretne rjeđe pogađa prehlada

Iza tih začuđujućih rezultata krije se prije svega način života sretnih ljudi. «Sretne osobe, prema istraživanjima, odgovorno se odnose prema životu; kontroliraju svoju težinu, više se bave sportom, manje piju i puše», konstatira Ruut Veenhoven. Da, ali nije samo to. Prije dvije godine kalifornijski tim prof. Sheldona Cohena napravio je anketu o emocionalnom stanju, ispitavši 334 volontera, kojima je ubrizgan rino virus.

Rezultat: Najsretniji mnogo rjeđe razviju prehladu. A ove je godine, Andrew Steptoe dokazao da u krvi sretnika ima dvanaest puta manje fibrinogena, proteina koagulacije, koji ako ga je previše izaziva kardio-vaskularne poremećaje. To isto istraživanje pokazuje da nesretnici imaju 32% više kortizola u krvi, hormona koji u povišenoj količini ima štetno djelovanje na krvni tlak i imunitetni sistem.

Sreća liječi samo ako je iskrena i umjerena

Stvarati pritisak bolesnima da sačuvaju moral na visini bilo bi nepravedno, tim više što to ne garantira ozdravljenje. Činjenica je da su istraživanja pokazala blagotvorno djelovanje pozitivnih emocija na astmu ili na kronične reumatizme.

U bolnici Westminster, znanstvenici su konstatirali da je kod seropozitivnih pacijenata, koji su bili u stanju sačuvati dobar moral, bolest sporije napredovala. Ali «ako sreća i sprečava bolest, ona je ne liječi» zaključuje Ruut Veenhoven na kraju svoje meta-analize. Samo 4 od 11 istraživanja koja se odnose na bolesnu populaciju ukazuju na korelaciju između osjećaja sreće i ozdravljenja. 

Ta ideja je postala uvriježena, ali znanstveni dokazi da bismo se mogli riješiti raka dobrim raspoloženjem još su tanki. Kod zdravih osoba, tiranija sreće također ima svoje opasnosti. «Tako oni ljudi koji unatoč svim svojim naporima, ne uspijevaju savladati vlastitu muku, dodaju svom očaju još i osjećaj nesposobnosti zauzimanja pozitivnog stava», upozorava američka psihologinja Barbara Held u svojoj studiji „Negativni učinci pozitivnog ponašanja". A da i ne spominjemo kako izbezumljena potraga za sve većom i većom srećom ne mora nužno biti i uspješno. 

Dugogodišnja istraživanja psihologa pokazala su da su normalno sretni ljudi na kraju imali puno dulji život od onih koji su bili neizmjerno sretni. Razuzdan optimizam je i one najsretnije doveo do toga da zanemare simptome neke bolesti, da olako uzmu upozorenja svog liječnika ili da jednostavno kasne sa započinjanjem tretmana. Sreća jednako zdravlje, pod uvjetom da se s tom srećom ne pretjeruje.

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.