Plodnost: kada se ne poklapaju biološke mogućnosti i osobne želje

Biološki produljenje života doprinijelo je i promijeni socijalnih odnosa, mijenjajuću strukturu obitelji. Financijsko olsobađanje žena donijelo je socijalnu, ali i emocionalnu emancipaciju. Medicinska postignuća to su dodatno potaknula. Uvođenje kontracepcije sredinom šesdesetih godina prošlog stoljeća, ali i uvođenje obavezog procjepljivanja djece, što je u velikoj mjeri smanjilo smrtnost djece, neposredno su utjecali i na rađanje. Oba postignuća pružila su ženama mogućnost odabira, kada, koliko i s kime će realizirati svoju reprodukciju. Međutim, usprkos svemu navedenom pojedine biološke zakonitosti nismo mogli ni evolucijski ni tehnološki promijeniti

Kako definiramo plodnost?

Idealno biološko vrijeme rađanja od 18 do 30 godine života definitivno nije u korelaciji s socijalnim željama moderne žene koja je odabrala svoje životne smjerove unutar suvremenog načina i stila života. Socijalne poruke daleko su od bioloških i pomiču rađanje u drugu polovicu tridesetih i rane četrdesete.

Osim korporativnog sektora kojemu nisu poželjne trudnice, medijska kultura, ali i kultura virtualnog svijeta u kojem se propagira mladost, s negacijom biološkog starenja uz vječne mogućnosti ostvarenja svega, ne doprinose relanom sagledavanju stvarnih bioloških mogućnosti. Celebrityji koji svojim nestarenjem i ostvarivanjem trudnoća u kasnim četrdestima podržavaju trend, često ne navode da su trudnoću postigle postupcima MAR-a (metodama potpognute reprodukcije sa i bez donacije jajne stanice biološki znatno mlađe žene). Biološki smo programirani za znatno kraći vijek, napretkom medicine, tehnološkim postignućima, znanosti općenito, životni vijek u svijetu takozvane zapadne kulture znatno se produljio.

Biološki produljenje života doprinijelo je i promijeni socijalnih odnosa, mijenjajuću strukturu obitelji. Financijsko olsobađanje žena donijelo je socijalnu, ali i emocionalnu emancipaciju. Medicinska postignuća to su dodatno potaknula. Uvođenje kontracepcije sredinom šesdesetih godina prošlog stoljeća, ali i uvođenje obavezog procjepljivanja djece, što je u velikoj mjeri smanjilo smrtnost djece, neposredno su utjecali i na rađanje. Oba postignuća pružila su ženama mogućnost odabira, kada, koliko i s kime će realizirati svoju reprodukciju. Međutim, usprkos svemu navedenom pojedine biološke zakonitosti nismo mogli ni evolucijski ni tehnološki promijeniti. Žene se rađaju sa svojom ovarijskom rezervom, odnosno s određenim brojem jajnih stanica, te starenjem neminovno odumire, odnosno smanjuje se broj jajnih stanice čime se smanjuje i ovarijska rezerva, odnosno mogućnost lakog zanošenja.

Odmicanjem životne dobi povećava se broj neovulacijskih ciklusa u odnosu na ovulacijske cikluse i time se značajno smanjuje mogućnost ostvarivanja trudnoće. Mijenja se i kvaliteta jajnih stanica. Prvi značajniji pad u mogućnosti ostvarivanja trudnoće bilježi se nakon 35.godine, drugi nakon 38. godine. Iznimno bitnu ulogu igra i obiteljsko nasljeđe - ako su majke i/ili bake ranije ušle u menopauzu moramo imati na umu da je vrlo lako moguće da se to i nama dogodi. S time da se hormonske promjene prije samog ulaska u menopauzu počinju zbivati i nekoliko godina ranije.

Što je neplodnost? (primarna, sekundarna, smanjena te infertilnost i subfertilnost)

Nemogućnost ostvarivanja trudnoće pri redovitom održavanju spolnih odnosa u trajanju od 6-12 mjeseci smatra se primarnom neplodnošću, dok se nemogućnost zanošenja nakon već ostvarene, odnosno evidentirane trudnoće, smatra sekundarnom neplodnošću.

Upravo sekundarna neplodnost nakon spontanog pobačaj često zbunjuje ženu, odnosno partnere. Spontano ostvarivanje trudnoće koja rezultira i njenim spontanim prekidom često ukazuje na nekvalitetu jajnih stanice i vrlo je često među prvim alarmima da se nešto značajnije zbiva s kvalitetom, odosno da je reprodukcijski prozor pri kraju. Donosi pitanje - ako sam mogla ostvariti trudnoću, što nije u redu da je ne mogu iznijeti. Nerazumijevanje i neprihvaćanje biološke nemogućnosti povremeno je izuzetno teško.

Infertilitet podrazumijeva sposobnost zanošenja, ostvarivanja trudnoće u vlastitom tijelu ili pomoću metoda potpomognute oplodnje/reprodukcije, ali nemogućnost iznošenja trudnoće.

Subfertilan spermiogram je često sinonim za spermiogram (test kojim se ocjenjuje kvaliteta oplodnog materijala muškaraca) koji ukazuje - ili na smanjeni broj ili na smanjenu pokretljivost spermija, odnosno smanjeni oplodni potencijal analiziranog spermiograma odnosno spermija.

Oko 12-15% parova unutar očekivanog životnog repordukcijskog prozora bilježi otežano zanošenje i/ili nemogućnost ostvarivanja trudnoće. Prema podacima iz registara i literature smatra se da je otežano zanošenje u 35% uzorkovano ženskim čimbenikom neplodnosti, u 35% muškim čimbenikom.

Koji su od tih uzroka najčešći?

Unazad više desteljeća bilježi se pad reproduktivne sposobnosti u muškoj populaciji (bjelačkoj), unutar tzv. zapadnjačkog načina života. Nedvojbeno tome doprinosi stil i način života (konzumacija alkohola, nikotin, konzumacija droga, stres, prehrana), ali i izloženost pojedinim okolišnim čimbenicima (teški metali), nepovoljnim čimbenicima radne okoline (visoke temperature – varioci), niske temparture (hladnjače), radna mjesta s ionizirajućim zračenjem. Ujedno, kao i u žena, odlaganje ostvarivanje roditeljstva doprinosi padu oplodne mugućnosti muškaraca.

U žena odlaganje trudnoće u kasnije tridesete jedan je od bitnih čimbenika, pad kvalitete ali i broja kvalitenih jajnih stanica. Odlaganjem repordukcije raste i broj stečenih promjena koje onemogućuju jednostavno ostvarivanje trudnoće u vlastitom tijelu (upalne bolesti, endometrioza, stečene bolesti, operativni zahvati).

Često se ukazuje i na infekcije - koje i koliko mogu utjecati na neplodnost?

Promjena spolnih navika, odnosno društvena prihvatljivost učestalih promjena spolnih partnera, kao i spolnih navika, doprinijela je sve većoj rasprostranjenosti spolno prenosivih bolesti koje za posljedicu mogu imati otežano zanošenje i iznošenja trudnoće. Infekcije gornjeg i donjeg djela ženskog genitalnog trakta vrlo često se otkrivaju tek pri ginekološkom pregledu, jer nažalost vrlo često tijek same infekcije može proći klinički posve nezapaženo.

Ponašaju se poput tihe bombe u našem tijelu koje za posljedicu mogu imati trajno oštećenje jajovoda, kronične upale vrata grlića maternice, sa ili bez odstupanja u papa testu, što sa sobom povlači cijeli niz posljedica kako za ženinu reprodukciju tako i zdravlje u cijelosti.

Utvrđivanje spolno prenosivog uzročnika temelji se na laboratorijskoj analizi obrisaka. Liječenje je nužno istovjetno za oba spolna partnera kao i kontrola uspješnosti provedene terapije po njezinom završetku. Svakako pri uočavanju i minimalnih promjena na spolovilu popraćenu subjektivnim ili objektivnim osjećajem svrbeža, nelagode, pojačanim iscjetkom, crvenilom, te pojave izraslina odmah se obratite vašem ginekologu s ciljem uzimanja obriska na spolno prenosive bolesti i prepisivanjem terapije kako za vas tako i za vašeg partnera.

Infekcije rodnice koliko god se mogu naizgled doimati bezazleno za posljedicu mogu imati čitav niz komplikacija (ovisno o uzročniku) kao što upale jajnika, jajovoda, maternice što za posljedicu može imate nemogućnost zanošenja ili iznošenja trudnoće kao i rađanje zdravog djeteta. Posebice su pogubne «tihe» klamidijske infekcije koje nisu nužno popraćene burnom kliničkom slikom, a mogu za posljedicu ostaviti trajno upalno promijenjene jajovode što za posljedicu može imati nemogućnost zanošenja ili nastajanje izvanmaternične trudnoće. Sličnu dinamiku ponašanja mogu imati i infekcije mikoplazmama. Dok virusne infekcije bilo HPV-om ili genitalnim herpesom čine čimbenike odgovorne za promjenu stanica na grliću i odstupanja u papa nalazu, što može dovesti do zahvata na materničnom grliću koje za posljedicu mogu imati otežano ostvarivanje trudnoće i njezino otežano iznošenje.

Životni stil i plodnost

Pretjerano konzumiranje alkohola kao i pušenje ponašaju se kao antinutritijenti, sprječavajući apsorpciju hranjivih tvari (vitamina i minerala) koji su nužni u urednom molekularnom funkcioniranju našeg tijela. Stoga je preporučljivo barem 4 mjeseca prije ostvarenja trudnoće prestati s pušenjem i konzumacijom alkohola. Sve što unosimo kroz naša usta utječe na svaku stanicu našeg tijela, stoga je nesumnjivo prehrana izuzetno bitna u ženskom zdravlju, izrazito je važan pravilna unos esencijalnih masnih kiselina (omega 3 i 6 masne kiseline), cjelovitih žitarica, mahunarki, svježeg voća i povrća, od složenih ugljikohidrata nerafinirani šećer, žitarice, svježe voće te organska soja.

Pretjerana tjelesna težina ne samo da predstavlja jedan od vrlo važnih čimbenika u regulaciji općeg tjelesnog zdravlja, već čini i bitnu stavku u ostvarivanju reprodukcije. Masno tkivo predstavlja tiho hormonsko skladište, u masnim stanicama stvara se derivat muškog spolnog hormona koji se metabolizira u biološki manje aktivan estrogen te tijekom vremena uspostavlja se hormonski status quo koji sprječava ovulaciju. Redukcijom tjelesne težine za 10% može se postići puno u mijenjanju hormonskog miljea.

Pravilni unos i dinamika prehrane utječu indirektno i na rad gušterače i lučenje inzulina kao bitnog čimbenika ne samo u kontrolni hormonskog statusa već i u održavanju rane trudnoće. Redovita tjelovježba i njezi pozitivni učinci za sveukupno zdravlje ujedno mogu imati i pozitivne posljedice u funkciji hormonskog statusa, jer oslobađanjem stresa posljedično možemo regulirati i hormonsku aktivnost, ostvariti osjećaj zadovoljstva koji bitno doprinosi homeostazi.

Starenje je nažalost neupitno i u velikoj diskrepanci sa socijalnim odnosima i socijalnim starenjem. Ne odlažite svoju reprodukciju u kasne tridesete već pokušajte smjestiti svoje biološko vrijeme rađanja u životni prozor koji je vama prihvatljiv.

Piše: Prim.dr.sc. Ulla Marton, dr.med
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com    
https://www.instagram.com/intimina/     
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/