Dizajnerska poslastica: ne propustite izložbu Karima Rashida u Mimari

Karim Rashid je vodeći svjetski protagonist na polju produkt dizajna, interijera, mode, namještaja, rasvjete i umjetnosti. Impresivan je broj klijenata za koje dizajnira od Alessija do Dirt Devil, Umbre do Prade – u svakom izričaju Karim radikalno mijenja estetiku dizajna proizvoda i samu narav potrošačke kulture

Drukčiji, potpuno svoj, ali potpuno shvaćen i obožavan njegov rad isprepleo se sa hrvatskim brendom ERA. Dodirne točke između Ere i Karima na prvi pogled ili ako gledamo ovlaš - gotovo da nema. No ako se želimo udubiti u filozofije, poruke i svestranost – vidimo da se ta dva svijeta itekako isprepliću i nadopunjuju.

„Nakon upoznavanja međusobnih stremljenja i smjerova, projektni zadatak je perfektno odrađen što će uostalom pokazati i ova Izložba“, govore nam iz ERE. U Muzeju Mimara u Zagrebu će od 7. -11. lipnja biti postavljena izložba „Design for Everyone“ namijenjena poklonicima dizajna i umjetnosti. Umjetnosti koja se miješa u namještaj, interijere i naše svakodnevne uporabne predmete ostavljajući nam pritom mjesta da interveniramo i personaliziramo svaki komad namještaja, kao što to, već otprije znamo, dozvoljavaju svi ERIni proizvodi.

I Karim Rashid i ERA vjeruju da možemo živjeti u sasvim drugačijem svijetu – onom koji je pun pravih suvremenih nadahnutih objekata, prostora, mjesta, svjetova, duhova i iskustava.

Kako naglašavaju, dizajn je bio kulturni oblikovatelj našeg svijeta od početka. Ljudi su dizajnirali sustave, gradove i robu. Sada se dizajn ne bavi rješavanjem svjetskih problema, nego rigoroznim uljepšavanju naših izgrađenih životnih sredina.

Zajednički brane tezu da se dizajn odnosi na poboljšanje naših života poetski, estetski, iskustveno, senzualno i emotivno. Karim dodatno naglažava: „Moja je prava želja vidjeti ljude današnjice, kako sudjeluju u osuvremenjavanju svijeta i uspjevaju se osloboditi nostalgije, zastarjelih tradicija, starih rituala, kiča i beznačajnosti. Trebamo biti svjesni i složno živjeti u svijetu svijetom današnjice upravo u ovom trenutku. Ako ljudska priroda živi u prošlosti - promijena svijeta je promjena ljudske prirode – nabolje.“