Vaginalna flora je poput živog ekosustava koji stalno mijenja svoj sastav i osjetljiv je na brojne čimbenike. Na nju utječu hormoni, ali i stil života – stres, prehrana, tjelovježba, navike u intimnom životu, broj partnera, čak i geografsko podneblje i etnička pripadnost. Istraživanja pokazuju da ravnoteža vaginalne mikrobiote nije važna samo za zdravlje rodnice, nego i za reproduktivno zdravlje žene, tijek i ishod trudnoće, pa posredno i za zdravlje djeteta.
Vaginalna disbioza, odnosno poremećaj ove ravnoteže, može imati dalekosežne posljedice – od lokalnih problema poput iritacije, nelagode, neugodnog iscjetka, bolnih odnosa i infekcija, do kroničnih komplikacija poput upala maternice i mokraćnog mjehura, čak i problema s plodnošću i spontanih pobačaja. Dugo se smatralo da je gornji reproduktivni sustav sterilan, no novija istraživanja otkrila su da i unutrašnjost maternice, jajovodi, pa čak i placenta imaju vlastiti mikrobiom. To znači da poremećaji vaginalne flore mogu imati širi utjecaj na reproduktivni sustav nego što smo mislili. Najčešći poremećaj je bakterijska vaginoza. Ona nastaje kad “dobri” laktobacili, prirodni čuvari vaginalnog okoliša – nestanu, a broj raznih anaerobnih bakterija poput Gardnerella vaginalis, Ureaplasma urealyticum ili Prevotella poraste. Nije riječ o jednoj bakteriji, već o kompleksnoj promjeni cijelog mikrobioma.
Na ravnotežu vaginalne flore utječu: dob, hormoni, menstrualni ciklus, infekcije, stres, lijekovi, način života i higijenske navike, način spolnog života kao i mikrobiom spolnih partnera. Ako laktobacili ne uspiju održati kiseli pH rodnice, dolazi do ponovne kolonizacije patogenim mikroorganizmima i razvoja disbioze. Dobra vijest je da se danas zdravlje vaginalnog mikrobioma može očuvati i podržati: pravilna prehrana, promjena životnih navika, ali i korištenje probiotika i prebiotika – lokalno ili oralno. Napredna istraživanja čak razmatraju i transplantaciju vaginalnog mikrobioma. Povezanost crijevnog i vaginalnog mikrobioma također je sve jasnija. Zdrava crijevna flora pomaže održati hormonalnu ravnotežu, sprječava metaboličke poremećaje i utječe na stabilnost vaginalnog mikrobioma. Stanja poput endometrioze ili sindroma policističnih jajnika dodatno narušavaju hormonalnu ravnotežu, što posredno utječe i na vaginalnu mikrobiotu.
Procjena hormonalnog statusa, prehrane, životnih navika i općeg zdravstvenog stanja žene ključna je za personalizirani pristup u očuvanju vaginalnog zdravlja. Pravilna briga o mikrobiomu nije samo pitanje intimnog zdravlja – ona je temelj cjelokupnog zdravlja žene. Svjesnost i ulaganje u njega treba postati svakodnevna navika.
Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb
Powered by:
.jpg){kind=logo}
www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/
