Silba je poznata kao najsjeverniji dalmatinski otok i vrata Dalmacije, a oduševljava prirodom, čistim morem i predivnim plažama. Oblik otoka podsjeća na broj osam (simbol beskonačnosti), a u njegovom najužem dijelu živi 300 stanovnika. Silba privlači tisuće turista ljeti, a sve više je onih koji u ljepoti i posebnosti čarobnog otoka žele uživati i u jesen.
Jedinstvena Silba
Silba nema hotele, hostele, velike trgovine ni kampove što joj daje poseban, autentičan šarm. Otok je u potpunosti šetačka zona, promet automobila je zabranjen, a bicikli su dopušteni tek izvan sezone. U prijevozu namirnica i tereta koriste se traktori i tradicionalni karići, što dodatno doprinosi idiličnoj atmosferi. Povezanost Silbe s kopnom ostvarena je trajektnim i katamaranskim linijama koje spajaju otok sa Zadrom ili Pulom.
Kulturna baština Silbe
Silba njeguje bogatu pomorsku tradiciju, vidljivu kroz brojne kapetanske kuće koje su danas obnovljene i prilagođene suvremenom životu. Kapetanske kuće pričaju priču o nekadašnjoj pomorskoj moći, tradiciji i visokom životnom standardu stanovnika. Poseban simbol otoka je Toreta ili kula ljubavi, sazidana u 19. stoljeću, koja priča dirljivu priču ljubavi kapetana Petra Marinića prema Dominiki Rasol. Penjanje na toranj je besplatno, a spektakularni pogled koji se s njega pruža obuhvaća otok Silbu, kao i okolne otoke, te beskrajno plavetnilo Jadranskog mora. Uz Toretu se nalazi i otvorena galerija Marije Ujević, renomirane umjetnice koja je nadahnuta ljepotom Silbe kroz svoj rad ostavila trag na otoku. Sličan trag svakodnevno ostavlja i Smiljana Sindičić čija mala galerija u centru mjesta dočekuje turiste. Smiljana često odijeva tradicionalnu Silbensku narodnu nošnju (mladenke s kaputićem ukrašenim crvenim cvjetovima) kojom započinje priču o tradiciji i suvenirima otoka.
Silbenski tanac!
Silbenski tanac je tradicionalni ples koji se s ponosom prenosi s generacije na generaciju. Nastao još u 17. i 18. stoljeću, ples se tradicionalno izvodi u parovima uz pratnju harmonike. Iako je ples tijekom vremena doživio promjene, njegova izvornost i važnost kontinuirano se čuvaju kroz djelovanje folklorne skupine „Silba“ osnovane 1969. godine. Ovaj ples možete vidjeti i doživjeti tijekom proslave dana otoka 9. kolovoza, na plesnim priredbama, crkvenim blagdanskim svečanostima te na svadbama, a njime je sačuvan dio kulturne baštine koji je i službeno zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Društvo Samotvorac i očuvanje graditeljske baštine
Na Silbi aktivno djeluje Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine „Samotvorac“ pod vodstvom povjesničarke umjetnosti Jelene Stošić. Kroz izložbe, istraživanja i edukacije, Jelena promiče jedinstvenu graditeljsku tradiciju otoka, posebno kapetanske kuće koje su značajno oblikovale vizuru Silbe i tipičan otočki identitet. Kape tanske kuće, građene najčešće tijekom 18. i 19. stoljeća, karakterizira spoj urbanosti i ruralnog načina života. Opremljene uređena dvorišta, kamene ploče, cisterna za kišnicu i ljekovito bilje samo su dio priče koju one pričaju o bogatom životu otočkih pomoraca.
Kreativci i umjetnici koji dišu ritmom Silbe
U jednoj takvoj otočkoj kući sa svojim suprugom živi Gabriela Cox, Njemica koja se u mirovini trajno nastanila na Silbi. Kuća je svojevrstan muzej. Tu je i Slovenska obitelj Hawlina, koja već gotovo pola stoljeća ljetuje na ovom otoku čuvajući njegovu tradiciju. U centru Silbe već 65 godina ljeta provodi i Mirza Ellenbogen. Vitalna Bečanka, kojoj je samo tri godine manje od 100, već 20 godina na Silbi održava humanitarne koncerte pomažući potrebitim stanovnicima kroz godinu. Za zvuk modernog jazza zaduženi su Davor i Mia Herceg, a talijanski umjetnik Massimo Marchiori pretvara plastiku skupljenu na obalama plaža u unikatna umjetnička djela koja putuju diljem Italije. Silba je otok gdje se prošlost, priroda i tradicija stapaju u jedinstvenu cjelinu, a upravo tu umjetničku i etičku povezanost s prirodom odražava i rad drugih otočkih kreativaca poput Želimira Perovića. On izrađuje autohtone suvenire od recikliranog benkovačkog kamena, materijala koji svojim rukama pretvara u trajni simbol identiteta otoka i Dalmacije. Njegove dalmatinske kamene kućice, Toreta, svjetionici, ali i oblik otoka Silbe nastaju ručno, s pažnjom i poštovanjem prema otočnoj baštini. Tu je i Katarina Perović, koja izrađuje nakit iz duboke povezanosti s prirodom i poštovanjem prema kulturnoj baštini otoka.
Miris Silbe
Da Silba kao otok miriši tijekom cijele godine otkrila je i Antonela Lopac. U njenom malom laboratoriju nastaje kozmetika inspirirana netaknutom prirodom Silbe, bez štetnih sastojaka, u ambalaži koja je potpuno reciklabilna. Selbo je oda prirodi, samoniklom bilju i mirisima otoka.
Priroda i podmorje Silbe - netaknuti dragulj Mediterana
Osim kulturnih znamenitosti, Silba oduševljava netaknutom prirodom i bioraznolikošću. Šumoviti krajobraz s borovima, maslinama, mirisnim biljem poput mirte i smilja daje otoku mediteranski šarm i bogatstvo mirisa. Obala je razvedena s kristalno čistim morem i brojnim plažama. Silba je omiljeno odredište za pješačenje i istraživanje prirodnih fenomena poput spektakularnih zalazaka sunca. Društvo 20 000 milja posvećeno je istraživanju i zaštiti morskog okoliša donoseći svjetlo na bogatstvo podmorja ispod Silbe.
Brojne aktivnosti
Otok nudi brojne mogućnosti za aktivan odmor: od outdoor šetnji, trčanja uz obalu, ribolova i ronjenja do jednostavnih šetnji koje će vas voditi kroz prirodne ljepote i povijesne staze. Sve je to u harmoniji s tišinom, što urbanim i zaposlenim ljudima pruža povratak bitnim vrijednostima. Jesen donosi šarene pejzaže, blage temperature idealne za istraživanje otoka i još uvijek toplo more. Prirodu Silbe možete istražiti svladavajući kamene ulice ovog otočkog fenomena, ali i uživajući u vožnji jednim od iznajmljenih brodova, Rent a boat Silba čiji su vlasnici, Ana i Šime Baljak ujedno i jedni od organizatora najvećeg jesenskog eventa ovog otoka - Big game fishinga koji se tradicionalno održava zadnji vikend rujna.
