Kad ciklus ima poremećenu dinamiku: je li vrijeme za alarm?

Plodnost, mogućnost ostvarivanja trudnoće, ali i duljina održivosti dinamike menstruacijskog ciklusa uvijek predstavlja i znak mladosti. Nemogućnost percepcije gubitka plodnosti u ranijoj životnoj dobi danas je u apsolutnoj društvenoj negaciji. Diktat vječnosti anti ageinga, rađanja na kraju reproduktivne dobi, ali i ostvarivanje trudnoća u pedesetima s porukom o lakoći željene trudnoće. No, biološka je stvarnost nažalost u raskoraku sa socijalnim stilom današnjeg suvremenog života.

Gubitak reproduktivne i hormonske funkcije jajnika javlja se u 1% žena mlađih od 30 godina i kod 10% žena mlađih od 40 godina. Na žalost, naša kronološka dob nije ekvivalentna biološkoj ako gledamo žene i njihovu reproduktivnu dob. Simptomatologija je često neprepoznata i zanemarena, kako od strane samih žena tako i od zdravstvenih profesionalaca. Sumnju mora pobuditi promjena dinamike menstruacijskog ciklusa, bilo da se bilježi gubitak odnosno izostanak menstruacijskog krvarenja ili skraćivanje dinamike ciklusa kroz nekoliko mjeseci (3-4 mjeseca). Gubitak volumena jajnika, ali i broja antranih folikula tijekom ultrazvučnog pregleda bez obzira na održanu dinamiku menstruacijskog ciklusa, mora predstavljati alarm kako za samog liječnika tako i za pacijenticu s ciljem daljnje obrade – određivanje hormonalnog profila između 2 i 5 dana ciklusa.
Važnost procjene vrijednosti, ali i međusobnog odnosa vrijednosti hormonalnog profila temelj su za daljnju obradu. Nužnost je ponavljanje hormonalnog profila kroz nekoliko tjedana s ciljem potvrde ili isključenja postavljanja sumnje na prijevremeni gubitak funkcije jajnika POI. Gubitak funkcije ima obilježja na mogućnost ostvarivanja trudnoće, i zatajenje funkcije u održavanju cjelovitog zdravlja žena. Klinički sindrom nažalost nosi sa sobom svu kliničku sliku koju obilježava gubitak estrogena, koji je popraćen cijelim nizom nepogodnosti: od gubitka dinamike sna, emocionalnih promjena, anksioznosti, osjećaja bezizlaznosti, tuge, gubitka libida, suhoće rodnice uz promjenu u kvaliteti spolnog života kojeg prati nelagoda i bol, promjena koštanog matriksa, kardiovaskularnog sustava...

Mlade žene suočavaju se s gubitkom mogućnosti ostvarivanja trudnoće i s promjenom kvalitete cjelovitog zdravlja u dugoročnom smislu. Iznimno je važno uvođenje primjerenih terapija s ciljem održavanja mišićno koštanog sustava, s prevencijom gubitka koštane mase i spontanih lomova kralježaka. Sarkopenija, gubitak mišićnog tkiva obilježava život žena koje gube dugoročno hormonsku stimulaciju, u izravnoj su korelaciji s gubitkom testosterona i njegovih derivata kao i gubitka estrogena. Cijeli niz promjena praćen je i s nizom promjena u metaboličkom smislu, promjene u inzulinskoj rezistenciji, u lipidogramu, kao i promjene vitaminsko mineralnog statusa. Nadzor i obrada moraju biti cjeloviti, ali isto tako žena se mora pripremiti na čitav niz promjena cjeloživotnih navika sa sustavnim ulaganjem u zdravlje.

Adekvatna prehrana uz uvođenje tjelovježbe koje uključuju i tjelovježbu snage za održavanje mišićno koštanog sustava, o čemu rijeko govorimo, ali je iznimno važno u održavanju tjelesne homeostaze. Ocjena vitaminsko mineralnog statusa omogućuje procjenu i korekciju vrijednosti, uz primjerenu suplementaciju koja mora biti dugotrajna. Primjereni nadzor prilikom uvođenja hormonske terapije nužan je dugoročno s ciljem ocjene njegove primjene, ali i odgovora pacijentice na nju. Briga i higijena o mentalnom zdravlju izazov je modernog načina života i zasigurno područje o kojem moramo javno razgovarati i poticati njegovu primjenu u svakodnevnom životu. Nemojte zanemariti signale koje vaše tijelo šalje: pad libida, suhoća rodnice, promjena dinamike ciklusa, promjene hormonalnog statusa i evidentna promjena ultrazvučnih slika jajnika.
Živimo žurno i zanemarujemo očite simptome, koje tijelo šalje: gubitak spolne energije, nemogućnost postizanje orgazma, uz promjenu i pad libida, rodnica više nije ista i nema svoj primjereni odgovor na spolnu stimulaciju, odnos postaje sve bolniji i nelagodniji, promjena dinamike ciklusa koju često pripisujemo radnom stresu i okruženju koje je nemilosrdno. Ultrazvučne ocjene volumena jajnika uz promjenu rezerve broja antralnih folikula često zanemarene posebice u žena koje su na dugotrajnoj hormonskoj kontracepciji. Opis bi očekivano odgovarao ženi u pedesetima!

Nažalost, 1 od 100 žena mlađih od 40 godina bilježe opisane promjene s emocionalnom nemogućnošću nošenja s njima. Suočavanje s promjenom i nemogućnošću ostvarivanja trudnoće u 5-10 % žena kod kojih se postavi sumnja na klinički sindrom prijevremenog zatajivanja funkcije jajnika otvara cijeli niz pitanja. Uzrok je slojevit i nama još uvijek nedovoljno poznat, u pozadini je mogućnost cijelog niza promjena koje se temelje bilo na stečenim promjena kao posljedica:

- operativnih zahvata, primjerice u žena koje su prošle kirurške zahvate s ciljem sanacije teških upalnih promjena ili prilikom odstranjivanja tumora jajnika.

- promjena može biti i kao posljedica metoda zračenja i kemoterapija, kao metoda liječenja od zloćudnih bolesti.

- prirođeni manji broj jajnih stanica.

- genske promjene koje se nalaze X kromosomu „takozvani fragilni X“.

- kromosomske promjene, Turnerov sindrom odnosno monosomija X.

- ubrzana smrt jajnih stanica.

- poremećaj funkcije jajnih stanica, često u sklopu endometrioze, ali i često udružene s cijelim nizom autoimunih bolesti (tireoditis, dijabetes, sistemski lupus ...).

Svaki znak koji bi mogao usmjeriti na mogućnost prijevremenog zatajivanja reproduktivne, ali i hormonske funkcije jajnika  dovodi do usmjeravanja pozornosti na ostvarivanje spontane trudnoće u vlastitom tijelu. Ali moramo razgovarati i o svim mogućnostima održavanja plodnosti te reproduktivnim tehnikama ( zamrzavanje jajnih stanica, donacija jajnih stanica, koji uključuju postupke medicinski potpomognute oplodnje ...). Na prvi znak, nužno je ocijeniti ultrazvučni volumen jajnika i broj antranih folikula, ciljano odrediti hormonalni profil i ciljano ga ponoviti unutar 1-2 mjeseca, uz ocjenu ostalih biokemijskih parametra, vitaminsko mineralnih s ciljem postavljanja primjerene platforme za održavanje kvalitete cjelovitog zdravlja.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/