Bilo da je riječ o “Je li ova bol normalna?” ili “Zašto mi je menstruacija nepodnošljiva?”, internet je često prva stanica za traženje odgovora, iako bi se ti razgovori trebali voditi u ordinaciji. Intimina je istražila ovaj trend i ponudila savjete kako na siguran način istraživati zdravstvene informacije na internetu.
Kada nemaju povjerenje u liječnike, žene traže odgovore drugdje. Nerijetko se događalo da su se žene osjećale neshvaćeno kod liječnika ili im je rečeno da je njihova bol ili neka druga smetnja samo posljedica stresa. Medicinski gaslighting javlja se kada zdravstveni djelatnik zanemari ili umanji simptome bez detaljne provjere. To se češće događa ženama i drugim marginaliziranim skupinama, čiji se simptomi često pripisuju tjeskobi, stresu ili težini. Posljedica je nepovjerenje i osjećaj srama, pa žene pomoć često traže na internetu.
Privlačnost i rizici doktora Googlea
Platforme poput TikToka i Instagrama srušile su mnoge tabue, normalizirale razgovore o menstruaciji, seksualnom zdravlju i plodnosti. U jednom od istraživanja brenda Intimina, koje je proveo Censuswide, ispitano je 1000 djevojaka u dobi od 12 do 17 godina u Ujedinjenom Kraljevstvu o iskustvima s prvom menstruacijom, o tome kako traže informacije i kako doživljavaju stigmu povezanu s menstruacijom. Rezultati su pokazali da je 15 % djevojaka potrebne informacije pronašlo na internetu, a ne kod roditelja ili zdravstvenih stručnjaka. To jasno govori koliko društvene mreže pomažu djevojkama pronaći odgovore na pitanja o menstruaciji. No Google nije pravi liječnik. Iako je praktičan, informacije nisu uvijek točne. Ponekad vas može umiriti kada ne bi trebao ili vas nepotrebno prestrašiti. Uz to, previše je influencera koji nude “čudotvorne lijekove” ili stvaraju nerealne slike tijela, što može izazvati dodatnu tjeskobu. Ovaj pritisak ne utječe samo na zdravlje. Društvene mreže oblikuju i način na koji žene vide sebe kao majke. U istraživanju brenda Intimina, koje je proveo Talker Research, 2000 mama je izjavilo da se više od tri četvrtine (77 %) slaže kako društvene mreže stvaraju pritisak na majke da izgledaju ili se ponašaju na određeni način, dok je 79 % reklo da društvo postavlja previše očekivanja o tome kakva majka “treba” biti.
Svijetla strana
Ipak, nije sve crno. Društvene mreže popunjavaju praznine u edukaciji kroz informativne objave, videe i rasprave, omogućujući tinejdžerima jednostavan pristup važnim informacijama. TikTok kreatori u sklopu “VaginaTok” zajednice potiču otvorene razgovore o menstruaciji, seksualnom zadovoljstvu i reproduktivnoj anatomiji – temama koje su nekad bile tabu. Online se može naučiti i o različitim menstrualnim proizvodima – od uložaka i tampona do čašica. Menstrualne čašice, koje mogu koristiti i tinejdžerice, ujedno štede novac i smanjuju otpad, pod uvjetom da se odabere odgovarajuća veličina. Jedno istraživanje objavljeno u JAMA, gotovo godinu dana nakon izlaska filma Barbie, pokazalo je kako je određena scena na kraju filma bila povezana s naglim porastom Google pretraga vezanih uz ginekologe – za 51 %. Pojavio se i 154 % porast pretraga poput “Trebam li ginekologa?”. Istraživači su podsjetili i na primjer Katie Couric, čija je javno prenošena kolonoskopija dovela do 21 % više obavljenih pregleda, kao i na esej Angeline Jolie o iskustvu s rakom dojke, koji je rezultirao 64 % većim brojem testiranja na BRCA gen.
Kako mudro koristiti internet
Kako onda iskoristiti prednosti interneta, a izbjeći rizike? Evo pet praktičnih savjeta:
● Provjerite izvor: pouzdane stranice često završavaju na .gov, .edu ili .org. Budite oprezni s influencerima ili stranicama koje više guraju proizvode nego činjenice.
● Tražite stručni potpis: informacije bi trebali napisati ili pregledati licencirani zdravstveni djelatnici.
● Pogledajte datum: medicina se brzo razvija, stariji tekstovi mogu biti zastarjeli.
● Društvene mreže koristite za podršku, ne za dijagnozu: zajednica je važna, ali objava prijateljice nije medicinski nalaz.
● Ono što nađete – ponesite liječniku: online istraživanje neka bude povod za razgovor, a ne konačan zaključak.
Internet može pružiti vrijedan izvor informacija i podrške, ali ne može zamijeniti stručnu procjenu, empatiju i povjerenje koje proizlazi iz odnosa s kvalificiranim zdravstvenim djelatnicima. Žene zaslužuju zdravstveni sustav koji ih sluša, razumije i tretira s poštovanjem, bez stigmatizacije ili odbacivanja njihovih iskustava. Dokle god dio žena sigurnost i razumijevanje pronalazi u digitalnom prostoru umjesto u ordinaciji, jasno je da sustav zahtijeva promjenu. Nužno je poticati otvoren dijalog, razmjenu iskustava i unaprjeđenje zdravstvene skrbi – kako online, tako i u stvarnom okruženju – jer zdravlje žena mora biti prioritet, a ne kompromis.
