Može li se putovanjem ostvariti potreba za upoznavanjem prostora i kultura? Nosimo li na putovanja ono što je doista potrebno i jesmo li na putovanjima drukčiji no inače? Kako se pokrećemo, koga upoznajemo i što pamtimo?

antiatlas, jasna horvat

Dvije čitateljice koje na poklon od Femine.hr i Naklade Ljevak dobivaju knjigu "Antiatlas" Jasne Horvat, su:

MIRTA KRUšIć, RIJEKA

IVA JURJEVIć, SPLIT

Pitanja su to na koja čitatelj može dobiti odgovor u "Antiatlasu" Jasne Horvat nastalom u Osijeku nakon autoričinih povrataka s najrazličitijih odredišta. Susreću se tu Indija i Jordan, Izrael i Meksiko, Kina i Brazil, Palma de Mallorca i Krk, Pariz i Barcelona, Moskva i Beograd, Kopenhagen i Tallinn, Sankt Peterburg i Helsinki, Stockholm i Beč te Zagreb i Osijek. "Antiatlas" donosi razmišljanja o ljudskoj pismenosti, o odlikama hebrejskog i majanskog pisma, Lullovoj Ars magni i hrvatskoj glagoljici, uspoređuje življenja po tradicijskom kanonu i po odlikama novoga doba. "Antiatlas" je knjiga i o suputnicima – važnom i vrijednom „začinu" odjeljivanja iz kolotečine i svakodnevice, u njemu su portretirani važni kulturni predstavnici proputovanih destinacija, turistički vodiči, slučajni prolaznici, ali i autoričini bliski prijatelji.

"Antiatlas" je istodobno hommage putovanju, književnosti i prijateljstvu. On je kulturološka studija, intimni itinerarij te autoričin idearij u koji su upisani poticaji za stvaranje njezinih književnih tekstova. Neka od opisanih putovanja dio su tekstova koje je Jasna Horvat u tom trenutku ispisivala, a neka od putovanja nadahnula su autoricu za buduće, danas uglavnom ukoričene tekstove.

Osim što "Antiatlas" može poslužiti kao vodič i putnički priručnik onima koji putuju, ujedno je i vodič onim putnicima koji ne putuju već u svakodnevici traže putokaze za širenje vlastitih spoznaja o kulturi, filozofiji, povijesti i baštini. Time Jasna Horvat potvrđuje tezu kako je svaki dan jedno novo putovanje te da se tekstom ostvaruje odlazak u druge prostore jednako kao što se uobičajene vizure svakodnevice izoštreno uočavaju tek odlaskom i/ili pristankom na putovanje.

O autorici: Jasna Horvat (1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpreti­ra mitološke teme (Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005. i Krijesnici, 2009.), dok epistolorani roman (Pismo u pi­smu iz 2008. – suatorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus i pet romana studija (Az, 2009., Bizarij, 2009., Auron, 2011., Vili­kon, 2012. i Alikvot, 2014.). Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadrža­jima i nesvakidašnja imaginacija. Jasna Hor­vat dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka 2011. godine.

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.