Glavna obilježja PCOS-a (sindroma policističnih jajnika)

PCO, odnosno policistični ovarijski sindrom, predstavlja jedan od onih suvremenih entiteta s kojim se suočava sve veći broj žena reproduktivne dobi. Uzrok je još uvijek nedovoljno razjašnjen, ali je zasigurno jedan od danaka suvremenog stila i načina života žena. Sjedilački modalitet života, promijenjene životne navike, stilovi prehrane, uz unos neadekvatnih prehrambenih proizvoda, s nizom endokrinih disruptura u njihovom sastavu, pogoduju nastajanju niza endokrinoloških poremećaja koji su zasigurno induktori u poticanju nastajanja PCOS-a

Ubrzani način i stil života, posvemašnja izloženost stresu i podražajima naše neurogene osovine, čiji mehanizam i djelovanja još uvijek nije posve razjašnjen, dio su mehanizma koji ima nepovoljan učinak na naš endokrinološki sustav. Usprkos brojnim znanstvenim spoznajama i iznimnom tehnološkom napretku medicine, uzroci i mehanizam nastajanja policističnog ovarijskog sindroma nisu posve razjašnjeni. Osnovne spoznaje, kao i opis sindroma potječu iz 1935., kada su sy. PCO Stein i Leventhal predočili svoja opažanja na temelju opisa klasičnog trijasa: oligomenoreja/amenoreja (izostanak menstrualnog krvarenja u vremenu duljem od 35-38 dana), hirzutizam (pojačana dlakavost) udružena s ili bez pretilosti i, naravno, nemogućnošću ostvarivanja trudnoće.

Ovaj klasični trijas u opisu PCO, uz ultrazvučni jasan nalaz policističnih jajnika (kada prilikom UZV pregleda prikažemo obostrano uvećane s volumenom većim od 10 ml s mnoštvom jajnih stanica > 12 po jajniku) bez dokaza o ovulacijskom procesu (zadebljana sluznica maternice i ožiljkasto promijenjen dokaz ovulacije na jajniku), i dalje predstavlja najčešći kriterij u postavljanju dijagnoze u svakodnevnoj praksi. Izostanak redovite dinamike menstrualnog krvarenja jedan je od najčešćih razloga dolazaka ginekologu.

Gubitak dinamike krvarenja s izostancima duljima od 35-38, 45, 60 do 120 dana, s ili bez popratnih kliničkih ili kozmetskih manifestacija, bilježi do 20% ženske populacije reproduktivne dobi. Policistični ovarijski sindrom najčešće je zastupljena endokrinopatija u suvremenom svijetu koji obuhvaća čitav kaskadni niz metaboličkih promjena unutar tijela, kao rezultat, dijelom stila i načina života, niza interakcija temeljem djelovanja okolišnih čimbenika bazirano na epigenetskim promjenama i na genskoj nasljednoj komponenti te uzrokom neplodnosti u 5-6% populacije žena koje ne uspijevaju ostvariti trudnoću.

Ginekološke (poremećaj dinamike ciklusa) uz kozmetske manifestacije (seboreja, akne, pojačana dlakavost, pretilost androgenog tipa) često su samo vrh ledene sante niza neregularnosti koji obuhvaćaju ponavljajući začarani krug koji obuhvaća neuroendokrinološku i metaboličku neregularnost uz poremećaj funkcije rada jajnika. Uslijed pojačanog stvaranja derivata muškog hormona androstendiona na svojoj osnovnoj bazi (a to je jajnik/odnosno jajna stanica), dolazi do neadekvatnog odgovora hipofize odnosno do posljedičnog odstupanja u sazrijevanju jajnih stanica, ali i prijevremenog odumiranja primarnih jajnih stanica. Uslijed povišenog cijelog niza navedenih metaboličkih odstupanja dolazi po pojačanog stvaranja inzulina koji ciljno djeluje na stanice našeg tijela.

Izloženost inzulinu slijedi daljnji kaskadni slijed nepovoljnih zbivanja, upravo stoga žene s jasno definiranom kliničkom dijagnozom predstavljaju složeni medicinski problem.
Pacijentice s policističnim ovarijskim sindromom zahtijevaju uključenje brojnih dijagnostičkih metoda, cjeloživotni nadzor, osobnu zdravstvenu edukaciju s ciljem održavanja cjelovitog zdravlja. Postoji izravna poveznica s inzulinskom rezistencijom, intolerancijom glukoze, s mogućnošću razvoja dijabetesa tijekom života, pretilošću, poremećajem rada štitnjače, povišenog tlaka, poremećaja u metabolizmu lipida, s mogućim posljedičnim promjenama u kardiovaskularnom sustavu. Dugotrajna izloženost estrogenskoj prevlasti kao posljedica hormonske neravnoteže može biti jedan od čimbenika u razvoju raka dojke i sluznice maternice (endometrija) nakon četrdesetih godina života.

Drugi dio teksta donosimo idući tjedan.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina/
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/