Kako liječiti PCOS – sindrom policističnih jajnika?

Tvrdokornost samog sindroma prilikom njegova liječenja isključivo ovisi o dubini poremećaja čitavog niza žlijezda s unutrašnjim lučenjem, zdravstvenom stanju žene, ali i njezinim reproduktivnim željama

Tijekom dugogodišnjeg proučavanja, došlo se do spoznaja kako izloženost stresu, pretilost, poremećaji u sintezi kateholamina i nasljeđe pridonose nastajanju sindroma policističnih jajnika. Raznolikost kliničke slike obilježena je u 55% slučajeva poremećajem trajanja menstruacijskog ciklusa (amenorejom, odnosno oligomenorejama) uz izostanak ovulacije. To kao posljedicu ima nemogućnost ostvarivanja trudnoće, odnosno neplodnost: u 28% s neregularnim (disfunkcionalnim) krvarenjima; u 70% s pojačanom dlakavošću (hirzutizmom) kao manifestacija hiperandrogenizma; u 40% pretilošću.

 Evaluacijom ovog sindroma, došlo se do spoznaja da ove žene imaju ranu prvu menstruaciju (menarchu) s 12, 13 godina, praćenu ranim početkom menstrualnih neregularnosti (izostajanje menstruacije uz mogućnost dugotrajnog krvarenja), uz manje ili više manifestiranu pojačanu dlakavost koja se uočava neposredno nakon nastupa prve menstruacije. Temeljem svih spoznaja iznimno je važna priprema za ostvarivanje trudnoće koja se temelji na cijelom nizu jednostavnih i složenijih aktivnosti:

1. Redukcijom tjelesne težine uz tjelovježbu, gubitkom tjelesne težine 5-10% od ukupne mase masnog tkiva. Time dolazi do eliminacije nepovoljnog učinka adipocita – masnih stanica. Naime, unutar masnih stanica dolazi do stvaranja andostendiona, derivata muškog spolnog hormona koji se konverzijom pretvara u estron, biološki manje aktivan estrogen, i svojim lučenjem pridonosi stvaranju nepovoljne endokrinološke ravnoteže onemogućujući ovulacijski ciklus i time posljedično ostvarivanje trudnoće. Ujedno, dolazi do promjene razine inzulina koja posredno utječe na regulaciju hormonskog statusa i time se postiže povoljni hormonski medij za ostvarivanje trudnoće.

2. Smanjenjem izloženosti stresu. Tijekom dugogodišnjeg proučavanja, došlo se do spoznaja kako izloženost stresu uzrokuje poremećaj u sintezi kateholamina i time pridonosi nastajanju sindroma policističnih jajnika.

3. Uvođenje u dnevni unos inozitola – to je kemijski spoj šećernog alkohola koji se nalazi u voću, grahu, žitaricama i orašastim plodovima, kantarionu i naranči. Inozitol poznajemo u dvije forme: mio-inozitol i D-kiro-inozitol. Prema provedenim istraživanjima, pridonosi poboljšanju simptoma sindroma policističnih jajnika, odnosno  poboljšava otpornost na inzulin ciljnih jajnih stanica. Time i smanjuje produkciju derivata muškog spolnog hormona, što kao posljedicu ima kumulativni pad androstendiona u cirkulaciji, promjene hormonskog statusa postizanje ovulacijskog ciklusa i mogućnost zanošenja.

4. Suplementacija vitaminom D – postoje naznake kako suplementacija vitaminom D smanjuje inzulinsku rezistenciju, time dovodi do pozitivne promjene u hormonskoj produkciji, stabilizaciji proizvodnje androstendiona i time povećava šanse ostvarivanja trudnoće.

5. Regulacijom rada štitnjače, ocjena razine TSH , fT4 anti TPO, razine prolaktina (prl) moguće uvesti hormonsku ravnotežnu i potaknuti ovulacijska zbivanja time omogućiti mogućnost ostvarivanja trudnoće.

6. Uvođenje lijekova za poticanje ovulacije.

• Klomifen-citrat (CC), odnosno klomifen, je estrogenski agonist/antagonist koji na uspostavu ovulacijskih ciklusa djeluje putem kompetitivne inhibicije vezanja estrogena za svoj receptor u hipotalamusu, što dovodi do nastajanja pseudohipoestrogenog stanja, koje za posljedicu ima pojačano lučenje FSH mehanizmom pozitivno povratne sprege i progresivni rast, odabir vodeće jajne stanice (folikula) i uspostavu ovulacije pacijentica.

• Letrozol spada u inhibitore aromataze koji blokiraju konverziju testosterona i androstendiona u estradiol i estron, čime zaustavljaju negativno povratnu vezu estrogena na hipotalamus i hipofizu. Blokadom konverzije unutar jajnika raste koncentracija androgena, povećana lokalna razina androgena povećava osjetljivost folikula na FSH što za posljedicu ima rast i razvoj vodećeg folikula što je nužno za uspostavu ovulacijskog ciklusa. Uvođenje gonadotropina nužno je u pacijentica (20-40%) koje nemaju pozitivan odgovor na stimulaciju klofen citratom, tkz. comiphene resitant.

Uvođenje što čistijih gonadotropina FSH kao što su Gonal F i Puregon u pacijentica s potvrđenom PCOS dijagnozom ima svakako prednost u odnosu na miješane gonadotropinske preparate (Menopur, Merional, itd). Odluka koji preparat ćemo uvesti donosi se na temelju adekvatne i ciljane obrade, koja uključuje prošireni hormonalni status uz ocjenu biokemijskih, ali i metaboličkih pokazatelja, ocjeni tjelesne mase BMI i cjelovitog zdravstvenog i ginekološkog statusa. Stoga je iznimno važan integralni i individulni pristup.

 • Primjena glukokortikoida - deksametazon, prednizon (dexamethason, decortin) povratnom spregom potiskuju razinu ACTH, hormona koji iz hipotalamusa regulira razinu rada nadbubrežne žlijezde i time smanjuju razinu androgenih hormona. DHEA i DHEA-S sami po sebi posjeduju slabo androgeno djelovanje, ali nakon metaboliziranja u perifernim tkivima razvijaju snažnu androgenu aktivnost, njihova primjena lijekova izravno smanjuje produkciju dehidroepiandrosterona (DHEA) i dehidroepiandrosteron-sulfata (DHEA-S) i na lokalnoj razini unutar tkiva jajnika omogućuje rast i razvoj dominantnoga folikula, odnosno stvaraju se preduvjeti za ovulaciju i time otvaraju mogućnosti ostvarivanja trudnoće.

• Uz redukciju tjelesne težine, primjena metformina smanjuje razinu šećera u krvi, a time i razinu inzulina; periferna inzulinska neosjetljivost smanjuje se sposobnošću lijeka da aktivira transport glukoze u mišićima i jetri. Dolazi do regulacije androgena unutar tkiva jajnika, na razini jajnih stanica s posljedičnom normalizacijom cjelovitog hormonalnog statusa, uz pad ukupnog i slobodnog testosterona, uz istodobno povišenje vrijednosti SHBG, što omogućuje odabir i rast vodeće jajne stanice, odnosno dolazi do ovulacije. Naravno odabir lijeka ovisi o nizu čimbenika, odluka se temelji ocjenom hormonskog statusa, biokemijskih i metaboličkih parametara, dobi pacijentice, njezinom BMI, ostalim koegzistirajućim bolestima, ostvarenim trudnoćama, ali i individualnim željama same pacijentice.

Rješenja ima, no nažalost mnogih ona se moraju provoditi dugoročno s ciljem prevencije razvoja mogućih rizika u kasnijoj životnoj dobi, uključujući i socijalne odnose te stil i način života. Emocionalnim osvješćivanjem društvenih odnosa i svjesnosti simptoma, ali i kliničke prezentacije opisanog sindroma uključuje svakako promjenu stila i načina života.

Tjelovježbom i regulacijom prehrane posredno utječemo na razinu inzulina, regulacijom inzulina djelujemo na ciljne stanice, ali i na proizvodnju androgena i time prekidamo začarani krug. Svjesnost svoga tijela, ali i dinamike hormonskih zbivanja značajno doprinosi poboljšanju u terapijskom izboru. Obzirom da još ne znamo glavni uzrok sindroma, svrha terapije je uklanjanje njezinih posljedica koje bezobzira na naizgled bezazlenost mogu imati dalekosežne posljedice. Psihološka podrška iznimno je važna. Obzirom da još ne znamo glavni uzrok same bolesti, svrha terapije je uklanjanje njezinih posljedica koje bez obzira na naizgled bezazlenost mogu imati dalekosežne posljedice. Policistične jajnike, kao odraz čitavog slijeda hormonske neregularnosti, obilježava povećanje volumena istih, hiperehogena naglašena stroma (uslijed kontinuirane LH stimulacije) i mnoštvo folikula (10 i više) smještenih difuzno ili češće perikapsularno oko strome poput niske od perli. Odraz su naglašene hormonske neregularnosti (poremećaj odnosa LH/FSH, povišene vrijednosti androstendiona) uz rijetko održanu dinamiku menstruacijskog ciklusa. Sindrom policističnih jajnika prati čitav niz ostalih metaboličkih neregularnosti.

Imati na umu: kompleksnost PCO-a, laboratorijska i internistička obrada, neplodnost, kozmetologija, praćenje tijekom peri i postmenopauze (povećani rizik za karcinom endometrija, dojke i hipertenzije).

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/