10. studenog dogodio se ogroman zaokret koji definitivno mijenja pristup i način liječenja žena tijekom ulaska u razdoblje hormonske tranzicije i tijekom menopauze. FDA je značajno izmijenila upozorenja vezana uz hormonsku terapiju za menopauzu, dugogodišnja “black box - crna kutija” upozorenja, koja je naglašavala povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka dojke i demencije kod korisnica hormonske terapije, uklonjena je s većeg broja preparata koji sadrže estrogen i/ili progestin.
FDA je objasnila da su prijašnja upozorenja bila temeljena na ranijim interpretacijama studija koje se danas smatraju zastarjelima i netočnima, te da noviji dokazi pokazuju drukčiji profil rizika i koristi. Prema novoj procjeni, hormonska terapija može biti sigurna i učinkovita za većinu zdravih žena koje započnu terapiju unutar deset godina od posljednje menstruacije ili prije 60. godine života, sve s ciljem ublažavanja svih tegoba s kojima se veliki broj žena suočava. To su: valunzi, noćna znojenja, poremećaji spavanja koje dovode do umora, iscprpljenosti, anksioznosti te tegobe genitourinarnog sindroma menopauze, a istovremeno doprinosi prevenciji osteoporoze. FDA naglašava da rizici postoje, ali da nisu jednaki za sve žene te da se moraju procjenjivati individualno, uzimajući u obzir životnu dob, opće zdravstveno stanje i prisutnost dodatnih čimbenika rizika. Istodobno, određena upozorenja ostaju na snazi – primjerice, s ciljem dobrog probira korisnica s ocjenom dobobiti terapije. FDA i dalje preporučuje primjenu najniže učinkovite doze kroz razdoblje koje donosi željene rezultate, uz redovite kontrole.
Ova promjena izazvala je određene kontroverze, dio znanstvene zajednice upozorava: iako je ublažavanje upozorenja opravdano novim dokazima, važno je izbjeći stvaranje dojma da je hormonska terapija potpuno bez rizika ili prikladna za sve žene. Ipak, većina stručnih društava pozdravlja pomak prema individualiziranom pristupu koji uklanja nepotrebnu stigmu oko HNL i omogućuje ženama bolje informirane odluke. Novi stav FDA-e odražava modernu, nijansiraniju interpretaciju znanstvenih dokaza i naglašava važnost personalizirane medicine u upravljanju menopauzalnim simptomima. Hormonska terapija ostaje vrlo učinkovita opcija za brojne žene, ali uz pažljivo procjenjivanje osobnog profila rizika i redovito praćenje. Teško je riječima obuhvatiti niz hormonalnih bura koje tutnje ženskim tijelom. Upravo je „bablje ljeto“ metafora za perimenopauzu – vrijeme menopauzalne tranzicije, jedinstveno za svaku ženu, oblikovano njezinim hormonalnim profilom i početnim hormonskim statusom. Često prevaga estrogena nad progesteronom remeti dinamiku ciklusa, pa mnoge od nas ne prepoznaju prve znakove ulaska u tranzicijsko razdoblje. Pritom se i dalje bojimo neplaniranih trudnoća, ne shvaćajući da naše tijelo zapravo šalje signale da žudi za oporavkom, njegom i povećanom brigom.
Estrogen je glavni pokretač ženskog reproduktivnog sustava, ali i suodgovoran čimbenik ukupnog zdravlja. Djeluje i izvan reprodukcijskog sustava, utječući na brojne fiziološke funkcije – metabolizam masnog tkiva, izgradnju kostiju te funkcioniranje kardiovaskularnog i živčanog sustava. Vezanjem za receptore u krvnim žilama i moždanim stanicama, estrogen ima presudnu ulogu u održavanju vitalnosti brojnih organskih sustava. Budući da nastaje u jajnoj stanici, proces starenja jajnika mijenja hormonsku produkciju i dovodi do niza manifestnih promjena u tijelu žene. Te su promjene izrazito individualne i često nas „ubodu“ baš tamo gdje smo najranjivije, ovisno o načinu života, osobnom stavu, genetici i postojećim bolestima poput hipertenzije, dijabetesa, poremećaja rada štitnjače ili autoimunih stanja. Ulazak u razdoblje druge hormonske tranzicije – postmenopauzu – ne ovisi o broju trudnoća, duljini dojenja, korištenju hormonske kontracepcije, socijalnom statusu, visini, težini ili etničkoj pripadnosti. Vrijeme ulaska u menopauzu genski je određeno i ne mijenja se stoljećima. Menopauza se dijagnosticira retrogradno, kao posljednja menstruacija - ali menopauzalna tranzicija može trajati tri, pet, sedam pa i deset godina. To je zasigurno razdoblje da ozbiljno počnemo ulagati u svoje tijelo. S menopauzom dolazi i biološko starenje, a time i češća pojava bolesti povezanih s dobi. Pad estrogena izravno je povezan s porastom kardiovaskularnih bolesti, koje postaju jedan od vodećih uzroka smrti žena u klimakteriju i seniju.
Osteoporoza, sustavna bolest koštanog sustava i neposredna posljedica pada estrogena, jedna je od najznačajnijih komplikacija peri i postmenopauze. Smanjena gustoća kostiju ima dugoročne posljedice na kvalitetu života. Promjene na sluznicama – oka, usne šupljine i vagine, te promjene na koži vidljive su posljedice gubitka kolagena, potkožnog masnog tkiva i smanjene sposobnosti kože da zadržava vlagu. Koža, svojim starenjem, jasno otkriva biološku dob i odraz je hormonalnih promjena: gubitak progesterona i smanjena aktivnost estrogena vidljivi su na svakom koraku.
Zato je ulaganje u sebe ključno. Tjelesna aktivnost ne štiti samo kosti, već i mentalno zdravlje. Intelektualna stimulacija održava mozak aktivnim i može usporiti kognitivne promjene. Ples, kao aktivnost koja spaja tijelo i emocije, pokazuje se posebno korisnim u zaštiti od kognitivnog propadanja, uključujući Alzheimerovu bolest. Briga o emocionalnom i mentalnom zdravlju često je zanemarena, ali jednako važna kao i briga o tijelu. Promjene raspoloženja ili psihička osjetljivost nerijetko su posljedica hormonalnih promjena, pada estrogena i progesterona, ključnih regulatora brojnih neurobioloških procesa. I zato, briga za zdravlje ne počinje u menopauzi, nego puno ranije – već u tridesetima. Odabirom životnih navika, njegom tijela i uma, biramo i kvalitetu života u godinama koje dolaze.
Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb
www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/
