Umorne ste, osjetljivije, osjećate se kao sporohodni vlak bez cilja: emocije u naletima nose svoje amplitude – kriva je ZIMA. Sve opisano guramo u manjak motivacije i zatvorenosti unutar četiri zida kao posljedicu manjka veselja koje nosi sunce, ali u stvarnosti iza svega stoje stvarni hormonalni procesi. Kraći dani, uz manje sunčeve svjetlosti i boravak u zatvorenim prostorima, mijenjaju način hormonske regulacije koji imaju izravnu implikaciju na san, raspoloženje, dnevne cikluse i energiju. Zima sa svojim ritmom traži prilagođavanje zimskim uvjetima na svoj način, a hormoni preuzimaju glavnu ulogu. Hormonski „rollercoaster“ ima svoje zakonitosti.
Melatonin: važan za san
Kad dani postanu kraći, a noći duže, melatonin, hormon sna, dobiva zeleno svjetlo za prekovremeni rad. Manje dnevnog svjetla znači da ga tijelo proizvodi više i dulje. Rezultat?
– stalna pospanost
– potreba za “još samo pet minuta” sna
– osjećaj da je krevet najljepše mjesto na svijetu
Melatonin ima i skrivenu moć: može utišati hormone koji potiču ovulaciju, pa ciklus odluči biti nepredvidiv.
Serotonin: utapa raspoloženja
Manjak sunčeve svjetlosti smanjuje njegovu proizvodnju, a on je ključan za osjećaj zadovoljstva, smirenosti i emocionalne ravnoteže, što rezultira da smo tužnije, razdražljivije, suze kreću nekontrolirano, a čokolada postaje najbolja prijateljica. Za zimsku melankoniju i tugu koju utapamo u slatkim radostima jer tijelo traži jedostavni i brzi izvor sreće i zadovoljstva - krivac je serotonin.
Estrogen i progesteron: zbunjeni, ali uporni
Reproduktivni hormoni ne vole promjene – a zima ih ima napretek. Istraživanja pokazuju da tijekom zimskih mjeseci može doći do sniženja lučenja FSH koji potiče rast i sazrijevanje jajne stanice, što za posljedicu ima promjenu dinamike menstruacijskog ciklusa i izraženijeg PMS- a, što nas dovodi do ruba ponora.
Kortizol: hormon koji ne voli hladnoću
Hladnoća, manjak kretanja i zimski stres (blagdani, socijalne i radne obaveze), potiču porast lučenja kortizola - hormona stresa koje tijelo tjera u alarme opasnosti. Kortizol omogućuje prilagodbu na stres, ali dugotrajna izoženost uzrokuje naglašeniji umor, rušenje dinamike sna – nesanicu, promjenu bazalnog metabolizma, i u konačnici dinamiku lučenja hormona. Drugim riječima – kortizol voli zimu, ali mi baš i ne.
Štitnjača: zimski način rada
Zimi tijelo često prelazi u “štedni režim”, dinamika lučenja i rada štitnjače može se blago smanjiti kako bi se očuvala energija i kako bi se tijelo štitilo, poput medvjeda u zimskom snu. Posljedice su poznate i ponekad vrlo neugodne: usporeni metabolizam uz sporiju dinamiku pražnjenja crijeva, osjećaj hladnoće, porast na težini, bezvoljnost, uz teško prihvatljiv manjak energije. U velikom broju žena koje već vode bitke sa štitnjačom, zima može dovesti do naglašenije simptomatologije.
Zaključak: mi nismo slabe, samo smo sezonski prilagodljive. Evolucijski, naša tijela se prilagođavaju okolišnim uvjetima – tijelo se usporava, štedi energiju i traži više odmora. Potreba za snom, za svjetlom i toplinom znakovi su tijela koje traži prostor za svoju obnovu i uvođenja svoje ravnoteže.
Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb
Powered by:
www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/
