Aleksandra Babić, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću MasterCarda za Hrvatsku i Sloveniju, u intrevjuu govori o svojim poslovnim izazovima, ali i specifičnostima rada iz „kućnog ureda"

aleksandra babić, mastercard hrvatska

Rodom iz Đelekovca kraj Koprivnice, Aleksandra Babić završila je matematičku gimnaziju, a nakon toga Ekonomski fakultet u Zagrebu. Prvo radno mjesto dobila je u Podravki koja je u to vrijeme radila „školski marketing", što je, kaže Aleksandra, bilo idealno za početnika poput nje. Nakon dvije godine dobila je posao u Vipnetu, u internetskom timu unutar marketinga na razvoju usluga s dodatnom vrijednošću, a nakon strateškog partnerstva s Vodafonom 2003. godine Aleksandra je vodila različite kompleksne projekte vezane za visoke tehnologije. Nakon toga je godinu dana radila u General Motorsu, vodila marketing za Chevrolet za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, a zatim oko dvije i pol godine u Philip Morrisu, pokrivajući šest tržišta u području trgovačkog marketinga. A onda je, prije dvije i pol godine, dobila, sasvim neočekivano, priliku raditi u MasterCardu. U međuvremenu je završila MBA. Trenutačno je na mjestu voditeljice marketinga i odnosa s javnošću za Sloveniju i Hrvatsku. Većina ljudi ne zna, ali MasterCard je zapravo mala kompanija. Prije svega business to business kompanija. Njihovi su primarni partneri banke koje izdaju kartice i ugovaraju njihov prihvat s trgovcima te kartične kuće. MasterCard Europe zapošljava oko osamsto ljudi, dok ih je globalno u sklopu MasterCard Incorporated kompanije zaposleno oko pet i pol tisuća.

MasterCard nema ured u Hrvatskoj pa vi radite od kuće. Kako to funkcionira?
- Model tog tipa rada nije neuobičajen jer kada gledamo, u uredima najviše ljudi u Europi radi u Belgiji, gdje je naša centrala. No, i ondje velik broj ljudi radi na način da jednom ili dva puta na tjedan rade od kuće, a ostatak tjedna su u uredu. Drugi veliki ured koji je važan, jer je između ostalog i centrala za marketing, jest London. I ondje ljudi funkcioniraju po istom principu. Dakle, svejedno je odakle radimo, je li to između dva putovanja ili od kuće.

Koliko vama odgovara takav način rada? To je ipak promjena za naše standarde.
-Za mene je to bila prirodna promjena i bezbolno sam iz korporativnog (velikog) ureda ušla u „kućni ured". Meni takav način rada odgovara, pretpostavljam zbog kombinacije mojega karaktera i iskustava koje imam. Vjerojatno je lakše raditi od kuće nekome tko iza sebe ima niz godina rada u velikom sustavu, određene veze i izgrađen način rada, nego nekome tko je bez iskustva i vrlo mlad.

Koje su prednosti takvog načina rada?
-Kada radite od kuće, ne gubite vrijeme na spremanje i na put do posla. Znači, ako nemam sastanke, mogu raditi i u trenirci. Nema šminkanja, nema prijevoza do posla, nema nekakvih posebnih procedura spremanja. To je jedna od većih prednosti. Druga prednost je što se vrlo dobro može isplanirati dan i puno odraditi. Ljudi često nisu svjesni da u uredu postoji mnogo malih smetnji, prekida koji se događaju tijekom dana. Osim telefonskih poziva i mailova ja nemam nikakvih prekida u radnom danu. Mogu u komadu odraditi i dvanaest sati.

A koje su mane?
- Mnogo je teže napustiti ured jer je ured ujedno i dom. Pogotovo u razdobljima kada je malo žešći tempo rada, ili kada se vraćam kući nakon tjedan dana puta i dočekuje me puno posla za nadoknađivanje. Onda su ti dani dulji nego što bi bili u uredu, gdje ugasiš računalo, sjedneš u auto i odeš kući. U svakom slučaju, to može biti jedan od nedostataka. Trudim ga se kompenzirati na način da, kada je to moguće, završim posao u neko normalno vrijeme i odem biciklom na nasip ili malo prošetati.

Koliko često putujete?
- Jednom do dva puta mjesečno sam u Budimpešti. S vremena na vrijeme imamo regionalne sastanke koji traju nekoliko dana - ove godine dva puta u Pragu i jednom u Parizu. U Sloveniji sam svaki tjedan, ili svaki drugi. Uglavnom, trećinu vremena provedem na putu. Dio vremena provedem na sastancima u Hrvatskoj, s obzirom na to da je Hrvatska gotovo dvostruko veće tržište od Slovenije, i po broju banaka i po broju kontakata koje imamo, a na kraju i marketinških aktivnosti i odnosa s javnošću.

Nedostaje li vam, primjerice, tajnica?
- Nedostaje mi desna ruka. Osim marketinških i PR agencija na koje se mnogo oslanjam, postoji mnogo operativnih stvari koje nemam na koga delegirati nego ih moram sama odraditi. Tako da bi mi za neke stvari zapravo dobro došao asistent, a ne tajnica u klasičnom smislu.

MasterCard je nedavno korisnicima stavio na raspolaganje aplikaciju za upravljanje osobnim financijama. Kako je zamišljena upotreba te aplikacije?
- U Hrvatskoj se čini da svi imaju kartice i da svi znaju čemu kartice služe. Međutim, tek se manji postotak (oko 30%) plaćanja u Hrvatskoj obavlja karticama. Znači, još uvijek postoji velika dominacija gotovinskih plaćanja. To je jedan od razloga zašto mi još uvijek radimo na edukativnim kampanjama i vrlo jednostavnim porukama o tome koje su prednosti kartica. Na tragu toga, ovo smo proljeće napravili kampanju koju smo nazvali Kampanja upravljanja osobnim financijama. Napravili smo integriranu priču u kojoj smo imali i usku suradnju s portalom Pametna kuna.

Jeste li zadovoljni rezultatima?
- Ugodno smo iznenađeni koliko je ljudi skinulo tu aplikaciju. Čak više nego što smo očekivali. Ono što me posebno veseli jest da su i moje kolege iz regije odlučile preuzeti aplikaciju i koristiti ih na svojim tržištima, među kojima je i Rusija. Marketing je često teško mjerljiv, efekti ulaganja u edukaciju nisu vidljivi odmah. Mi ih katkad vidimo tek nakon godinu, dvije dana kad se stvori kritična masa ljudi i kad se promijeni ponašanje korisnika. To smo konkretno vidjeli kod Maestro korisnika u čiju edukaciju usmjerenu na korištenje kartica na prodajnim mjestima ulažemo već godinama. Međutim, kad se rade takve kampanje i kada se može vidjeti broj skinutih aplikacija, onda je zadovoljstvo odrađenim poslom posebno veliko.

Razgovarala: Ana Gruden, glavna urednica časopisa Zaposlena

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.