Priča se odvija u Istanbulu, a započinje kad profesor povijesti Muštak Serhazin primi telefonski poziv od Nuzhet, žene koja ga je dvadeset godina ranije napustila i otišla živjeti u Chicago. Kad ga ona nakon dva desetljeća nejavljanja ležerno pozove na večeru, kao da su stvari među njima posve normalne, Muštak doživi snažan emocionalni stres...

ubojstvo sultana

Dvije čitateljice koje na poklon dobivaju svjetski bestseler "Ubojstvo sultana", su:

INES MAMULA KUčAIć, LOVRAN

Muštak pati od rijetkog poremećaja, gubitka kratkotrajnog pamćenja – kad iskusi snažno uzbuđenje događa mu se da na nekoliko sati izgubi pojam o vlastitom identitetu i o onome što je radio ili gdje je bio. Nakon telefonskog poziva Muštak gubi svijest, a kad ponovno dođe k sebi ustanovi da se nalazi ispred Nuzhetinog stana. Vrata su otvorena i on ulazi i zatječe Nuzhetin leš. Nuzhet je ubijena otvaračem za pisma na čijoj je dršci tugra sultana Mehmeda Osvajača.

Kao povjesničar s krhkim i kompleksnim psihološkim ustrojem Muštak Serhazin fascinantan je i kao istraživač i kao narator. S referencama na Freudov esej “Dostojevski i ocoubojstvo” i na Tolstojevu Kreutzerovu sonatu te na tursku povijest – osobito razdoblje vladavine Mehmeda Osvajača, koji je donio Dekret o bratoubojstvu – Ümitov roman istražuje koncept ubojstva kao metafore. Glavna tema romana nije toliko identitet ubojice, koliko povijesni i psihološki pritisci koji ljude navode da postanu ubojice. Socijalni, povijesni i psihološki aspekti čine ovaj roman višeslojnim, a jedno od zanimljivih pitanja s kojim se čitatelj suočava je sljedeće: Je li povijest sačinjena od događaja u prošlosti ili od tumačenja koja tim događajima pridaju povjesničari?

O autoru: Ahmet Ümit, rođen 1960. u Istanbulu, jedan od najuglednijih i najomiljenijih suvremenih turskih autora, posebno je poznat po majstorski dočaranoj atmosferi u psihološkim trilerima u kojima na temeljima specifičnog političkog i povijesnog okruženja te ponirući u psihu svojih kompleksnih likova gradi fascinantne priče o ubojstvima i političkim intrigama. Za svoje romane i zbirke priča (Magla i noć, Miris snijega, Patasana, Lutka na koncu, Rapsodija o Bejogluu, Pleme, Memento za Istanbul, Ubojstvo sultana i druge) osvojio je brojne književne nagrade, stekavši reputaciju pisca kojeg podjednako cijene i književni kritičari i publika.

S turskog preveo: Enver Ibrahimkadić

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.