Spolno prenosive bolesti - koji su simptomi i trebate li se zabrinuti?

Jedan od 25 ljudi na svijetu ima spolno prenosivu bolest. Jeste li i Vi među njima? Spolno ste aktivni? Niste se nikad testirali? Mislili ste/mislite da nema potrebe? Nemojte da vas zavara izostanak simptoma, neke spolne bolesti lako se prenose već pri jednom odnosu – ako ste bili u riziku – testirajte se!

Što su to spolno prenosive bolesti (SPB)?

U SPB spadaju infekcije koje se mogu prenijeti spolnim kontaktom sa zaraženom osobom (oralnim, vaginalnim i analnim kontaktom), a neke se mogu prenijeti i nespolnim putem (krvlju, s majke na dijete). Uzrokuju bolesti spolnih organa no mogu zahvatiti i druge organe. Uzrokuju ih različiti mikroorganizmi (virusi, bakterije, praživotinje, paraziti). Njih osam najčešće je povezano s pojavom spolno prenosivih bolesti. Od tih osam infekcija, trenutno su četiri izlječive: sifilis, gonoreja, klamidija i trihomonijaza. Ostale četiri virusne infekcije nisu izlječive iako se njihovi simptomi mogu tretirati te se na njih može utjecati liječenjem: hepatitis B (HBV), herpes (HSV), virus humane imunodeficijencije (HIV) i humani papilloma virus (HPV).

Po čemu se razlikuju spolno prenosive bolesti (SPB) i spolno prenosive infekcije (SPI)?

Možda Vas je već zbunilo korištenje oba ova termina u različitim tekstovima. Koja je zapravo razlika među njima? SPI znači da netko ima infekciju, ali to ne znači nužno i razvijenu bolest, iako je infekcija obično prvi korak prema tome. Infekcija se odnosi na ulazak stranih organizama u tijelo (virusa, bakterija…) te njihovo umnožavanje. Narušavanje normalnog funkcioniranja organizma, pogotovo u slučaju pojave simptoma smatra se bolešću (ako nije uzrokovano fizičkom ozljedom). To znači da zapravo sve SPB započinju kao SPI, a one koje se razviju u bolesti su SPB. Unatoč ovim razlikama, u tekstovima se zbog lakšeg razumijevanja češće koristi naziv SPB.

Koliko su SPB česte?

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO-a), svakog dana u svijetu dođe do više od milijuna novih zaraza izlječivim spolno prenosivim infekcijama među osobama u dobi od 15-49 godina. Godišnje (podaci za 2016.) dolazi do 376 milijuna novih slučajeva zaraze četirima infekcijama: klamidijom (127 milijun), gonorejom (87 milijuna), trihomonijazom (156 milijuna) i sifilisom (6,3 milijuna). Više od 500 milijuna osoba zaraženo je genitalnim herpesom. Više od 290 milijuna žena ima HPV. Infekcija HPV-om svake godine uzrokuje 528.000 slučajeva raka vrata maternice i 266.000 smrti zbog povezanih komplikacija. Gonoreja i klamidija jedan su od glavnih uzorka upalne bolesti zdjelice i neplodnosti u žena. SPB zahvaćaju spolno aktivne osobe svih dobi stoga nemojte misliti da ste na njih imuni iako niste među mlađima koji su češće u riziku. Rizični odnos je rizični odnos u bilo kojoj dobi.

Koje su posljedice ako ne liječite SPB?

Ove SPB imaju znatan utjecaj na zdravlje odraslih i djece diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Ako se ne liječe mogu dovesti do ozbiljnih i kroničnih zdravstvenih posljedica koje uključuju neurološke i kardiovaskularne bolesti, neplodnost, upale, vanmaterničnu trudnoću, mrtvorođenčad te povećani rizik za nastanak različitih komplikacija te prijenos nekih drugih infekcija. Samo je sifilis u 2016. godini uzrokovao 200 000 mrtvorođenčadi te smrti novorođenčadi što ga čini jednim od vodećih uzroka gubitka djece na svjetskoj razini.

Kako se SPB prenose?

SPB se prenose spolnim kontaktom sa zaraženom sobom (uglavnom oralnim, vaginalnim i analnim kontaktom te ponekad i ostalim intimnim kontaktima), a neke se mogu prenijeti i nespolnim putem (krvlju, s majke na dijete). Spolni odnosi uvijek, a osobito u mladenačkoj dobi nose određene rizike. Nemojte misliti da se događaju samo drugima i samo mlađima. Već i jedan rizičan odnos može biti dovoljan za prijenos češćih i lakše prenosivih SPB.

Kako se SPB ne prenose?

Najčešće i najvažnije bakterijske i virusne SPB ne prenose se preko neživih predmeta, npr. nećete ih dobiti korištenjem javnih WC-a čega se ljudi često boje, spavanjem u nečijem krevetu i slično jer ne mogu preživjeti izvan ljudskog organizma. Iznimka su neke parazitske i ostale SPB koje se općenito jako lako mogu prenijeti.

Koji su simptomi SPB?

Najčešći je simptom SPB da simptoma nema tj. SPB često ne izazivaju simptome ili su simptomi vrlo oskudni te ih je zbog toga teško prepoznati. Simptomi mogu biti osobito oskudni kod muškaraca. Ako ste zaraženi i ne znate da ste zaraženi, vjerojatno nećete tražiti liječničku pomoć, a infekciju možete prenijeti svojim spolnim partnerima. Ako se simptomi jave, obično se kod žena radi o otežanom i bolnom mokrenju, intenzivnom svrbežu i žarenju vanjskog spolovila, povećanoj količini te promijenjenom izgledu i mirisu iscjetka iz rodnice, iznenadnom krvarenju uz redovite menstruacije... Kod muškaraca simptomi mogu biti gnojni iscjedak iz mokraćne cijevi, otežano i bolno mokrenje, crvenilo, bol i svrbež vrha penisa često popraćeno otokom i intenzivnim neugodnim mirisom te bjelkastim naslagama. Možda ste prepoznali nešto od ovoga kod sebe? Što sad?

Kako se dijagnosticiraju i liječe SPB?

Dovoljan razlog za testiranje na SPB jest nezaštićeni spolni odnos izvan veze unutar koje Vi i partner/-ica imate odnose samo jedno s drugim. Dok je u razvijenom dijelu svijeta posve normalno testirati se na SPB, u Hrvatskoj se spolno aktivne osobe na to teško odlučuju. Različite bolesti testiraju se na različite načine, a na neke SPB možete se testirati na više različitih načina. Provjerite gdje se možete testirati u Tražilici zdravstvenih usluga. Dok se bakterijske spolno prenosive bolesti uglavnom uspješno liječe antibioticima (sifilis, gonoreja, klamidija,…) nema djelotvornog lijeka protiv virusnih spolno prenosivih bolesti (HSV, HPV, HIV). Liječenje se u većini slučajeva propisuje za oba partnera i treba ga tako i provoditi točno prema uputama liječnika.

Kako se možete zaštititi od SPB?

Osim ako ste u monogamnoj vezi bez prijašnjih partnera ili nakon što ste se oboje testirali, najbolje Vas od SPB može zaštititi upotreba kondoma pri svakom spolnom odnosu. Protiv nekih SPB možete se i cijepiti (HPV, HBV). Ginekološki pregled barem jednom godišnje te redoviti Papa test najbolja je prevencija zloćudnih procesa ženskih spolnih organa. Nijedan spolni odnos nije bez rizika, stoga vodite računa o svom i tuđem spolnom zdravlju. Više o pravilnoj upotrebi kondoma, zaštiti od spolno prenosivih bolesti, testiranju i odgovornom spolnom ponašanju potražite u aplikaciji i na web stranici Spolno zdravlje.

Možda ste dosad mislili da se na osobi može prepoznati ako ima SPB, ali to nikome ne piše na čelu. Zapravo nema načina da to saznate dok se ne ode testirati. I ne možete sa sigurnošću znati jeste li se Vi zarazili dok se ne testirate. Zato se informirajte, koristite kondome ili drugu kontracepciju koju Vam je propisao liječnik, redovito idite na kontrole, razgovarajte sa svojim partnerima i obratite se stručnjacima kad niste sigurni. Nemojte biti uvjereni da baš Vi niste u riziku i da će spolno prenosive infekcije i bolesti baš Vas zaobići. Nemojte podcijeniti rizike i lakoću prijenosa češćih uzročnika SPB. Zabluda da simptoma mora biti vrlo je česta i možda ste mislili da nije bilo razloga za brigu. Vjerovali ste partneru/-ici kad su rekli da sigurno ništa nemaju. Sad ste naučili da simptoma ne mora biti. Vrlo vjerojatno ni oni nisu znali da su zaraženi i nisu Vam SPB prenijeli namjerno ako se to dogodilo. Možda im je bilo previše neugodno pričati o tome. Pričajte i brinite o spolnom zdravlju. Ako ste prepoznali neke svoje rizike ili simptome u ovom tekstu ili brinete o SPB obratite nam se putem aplikacije Spolno zdravlje ili putem ostalih kanala udruge HUHIV. Pitajte, provjerite, testirajte se i liječite se na vrijeme. Brinite o svom spolnom zdravlju.

Piše: Maja Erceg, mag. psih., HUHIV

Web stranica: www.lelo.com
Instagram: https://www.instagram.com/lelo_official/
Facebook: https://www.facebook.com/LELO.Official/