Jesmo li zbog pandemije zanemarile ginekološke preglede?

Suvremeni čovjek, ali i povijest, ne pamti ovakvu mobilizaciju na globalnoj razini koja ujedno znači i promjenu stila i načina života, apsolutno mijenjajući dnevni ritam, obiteljske, društvene i ekonomske odnose. To sa sobom nosi brojna pitanja i neizvjesnost te duboko zadire u brojna stečena prava, što uključuje i ženska reproduktivna prava (ostvarivanje trudnoće, nadzor tijekom trudnoće, porod)

Datumi – 30. siječnja i 12. ožujka 2020 zauvijek će ostati povijesni datumi obilježeni crvenim alarmom - dan kad je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila javno zdravstvenu prijetnju od međunarodnog značenja, odnosno pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovanu SARS-CoV-2. Globalni javno zdravstveni problem s brojnim nepoznanicama svakako donosi i brojna pitanja koja još uvijek čekaju odgovor bez mogućih predviđanja dinamike života koja nas čeka u budućnosti.

Upravo najosjetljiviji dijelovi društva kao što su novorođenčad, djeca, trudnice te pripadnici starije životne dobi, izrazito su ranjivi i često su grubo izloženi najvećim amplitudama društvenih promjena. Zdravstveni djelatnici diljem svijeta nakon dugo vremena našli su se u situaciji da odluke donose na temelju vrlo grubog trijažnog sustava, istodobno učeći o bolesti koja ima izrazito širok, nepredvidljiv i neugodan raspon kliničke slike. Mobilizacijom javnog zdravstva te racionalizacijom mjera pokušava se zaštititi stanovništvo od ugroze koja nosi strašne emocionalne i fizičke gubitke.

Zdravstveni radnici u teškom su raskoraku između nerazumijevanja političkih struktura i potrebama zdravstvenog sustava, osobnog poriva u pružanju primarne i sekundarne zaštite stanovništva i trijažne okrutne stvarnosti. Posljedice racionalizacije zdravstva kako u ljudstvu tako i u materijalnim resursima, nažalost dovode do zakidanja ponekad temeljnih modaliteta zdravstvene zaštite. Žene koje su često nosioci emocionalne i socijalne skrbi obitelji, u ovoj su situaciji u nemalom broju slučajeva zakinute za temeljnu zdravstvenu zaštitu ženskog zdravlja. Pandemija uvodi nova pravila, gradacija bitnog se promijenila, ali život u svojoj osnovi nije stao. Ljudi kao socijalna bića imaju potrebu za ljubavlju, dodirom, emocionalnim odnosom, socijalizacijom. Zdravstveni problemi nisu stali, kao što seks s pandemijom nije zamro, niti u svojoj emociji niti u svojoj potrebi za prokreacijom. Seksualnost kao i seks, a posljedično i reproduktivno zdravlje, sastavni su i neotuđiv dio ljudskog zdravlja s izravnim utjecajem na cjelovito zdravlje.

Seksualnost je odraz pozitivnog i uvažavajućeg pristupa spolnosti i spolnim odnosima, uz mogućnost doživljavanja ugodnih i sigurnih seksualnih iskustava bez bilo kojeg oblika prisile, diskriminacije i emocionalnog i fizičkog nasilja na temelju isključivo emocionalno ravnopravnih odnosa. Reproduktivno zdravlje podrazumijeva zadovoljavajući i siguran spolni život koji uključuje sposobnost da sudionici ukoliko žele ostvare potomstvo, uz slobodu izbora o donošenju odluka hoće li imati potomstvo, kada, s kime te koliko često. Prevedeno u dnevni život to znači informiranost žena, ali i muškaraca, uz dostupnost informacija koje uključuju pristup sigurnim, učinkovitim, dostupnim i prihvatljivim metodama regulacije plodnosti po svom osobnom slobodnom izboru, kao i pravo na pristup odgovarajućim službama zdravstvene skrbi, koje će omogućiti ženama da imaju siguran tijek trudnoće i siguran porod, a parovima najbolje šanse za zdravo dijete.

Ostvarivanje zdravstvene ravnoteže spolnog zdravlja zahtjeva i osobnu brigu o istom. Redoviti pregledi uz ciljanu laboratorijsku obradu ključni su za naše zdravlje, ali pozornost treba posvetiti i osobnom promatranju promjena tijela (samo pregled dojke, praćenje dinamike ciklusa, obima iscjetka prije i nakon nastupanja krvarenja tijekom sredine ciklusa, subjektivan osjećaj nakon odnosa, bolnost tijekom mokrenja, bolnost u maloj zdjelici ...).

Prvi spolni odnos nije nužan da bi se ostvario prvi kontakt s ginekologom i upoznalo svoje tijelo, njegove funkcije, moguća odstupanja, ali i prve spoznaje o oblicima i mogućnostima kontracepcije prije samog stupanja u spolne odnose. Nema jasno postavljenog pravila kada bi se on trebao napraviti, ali postoje napuci kada bi to bilo itekako poželjno.

Ova spoznaja je posebno važna ne samo djevojkama, već i njihovim roditeljima jer su se brojni stavovi o ginekologiji promijenili (dogma da će se menstruacijski ciklus izregulirati sam po sebi tijekom vremena ili izostanak prve menstruacije i nakon 16 godine, ili da će bolnost tijekom menstrualnog krvarenja nestati nakon poroda … ). Stoga novonastale promjene uzorkovane pandemijskim promjenama nisu razlog odgađanja vođenja brige o spolnom zdravlju u mladih djevojaka. Uvođenjem novijih tehnološkim dostignuća u svakodnevni rad, pregledi djevojka koje nisu imale spolni donos postaje olakšan upravo pomoću transabdominalne ultrazvučne sonde, gdje se prislanjanjem ultrazvučne sonde izravno na trbušnu stjenku mogu raspoznati maternica, debljina njezine sluznice kao i izgled i veličina oba jajnika. Upravo ovakvim pregledom gdje istodobno ginekolog na ekranu raspoznaje uredan nalaz od patološkog i prikuplja podatke o eventualnim odstupanjima u fiziologiji menstruacijskog ciklusa ili mogućoj patologiji spolnih organa i sama pacijentica pogledom na ekran može dobiti prvu sliku o svojim spolnim organima uz olakšano razumijevanje njihovog izgleda i položaja u samom tijelu.

Spolno aktivne žene nikako ne smiju zanemariti redovite godišnje kontrole, s ciljem probira raka grlića maternice, odnosno uzimanje papa obrisaka – koji podrazumijeva uzimanje ciljanog obriska stanica s površine grlića maternice, kanala vrata grlića maternice te stražnjeg svoda rodnice. Ova jednostavna metoda omogućuje otkrivanje potencijalnih promjena na grliću maternice. Papa test je saživio kao metoda probira u svakodnevnu kliničku praksu, uveden sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća kada ga je na temelju osobnih istraživanja inaugurirao američki liječnik grčkog porijekla Georious Nikolau Papanicolou. Sama metoda nije bolna, lako je primjenjiva u svakodnevnom radu kako za pacijentice tako i za liječnike.

Obrisak sa špatule i štapića nanosi se na stakalce te uranja u alkohol radi fiksiranja stanica, potom stakla prolaze bojenje da bi se mogle mikroskopski analizirati. Točnost testa iznosi od 66-80%, ovisno od laboratorija do laboratorija, točnost ovisi o nizu čimbenika, tehničkom načinu uzimanja, metodi fiksiranja, analizi i interpretaciji. Uvođenjem komplementarnih metoda kolposkopije i biopsije odnosno histološkom interpretacijom uzorka na temelju patohistološke analize uzet uzorka, točnost doseže do 95%. Ujedno je i iznimno važna dobra interpretacija nalaza Papa obriska. Tijekom godišnjeg pregleda neopisiva je važnost i ultrazvučne dijagnostike koja omogućuje ocjenu izgleda ključnih organa ženskog tijela, maternice, jajnika i jajovoda.

Poznavanje svih do sada relevantnih činjenica navodi nas na važnost uvođenja ranog programa probira za rak grlića maternice koji se temelji na godišnjem rutinskom papa obrisku. Svakako program procjepljivanja s ciljem primarne prevencije bio bi zasigurno najkvalitetniji izbor s kojim je moguće smanjiti nastanak raka vrata maternice za više od 80 posto. Cijepljenje protiv HPV–a u svrhu prevencije raka grlića maternica uz edukativne programe mladih, ali i cijelog društva za odgovorno spolno ponašanje može spriječiti pojavnost bolesti i zaštititi njihovo cjelovito i reproduktivno zdravlje. Uz nacionalne zdravstvene programe gdje uz program probira i sustavno provođenje cijepljenja znatno bi doprinijele u poboljšanju kvalitete reproduktivnog ali i cjelovitog zdravlja žena te doprinijeli iskorjenjivanju jednog od vodećih uzročnika raka reproduktivnog sustava žena. Provođenjem redovite ultrazvučne dijagnostike povratno dobivamo ciljanje odgovore koji omogućuje jasno stvaranje ciljane terapije, donošenje odluka o njezinom trajanju kao i odluka o daljnjim operativnim ili terapijskim postupcima.

Zahtjevna pandemijska situacija zasigurno otkriva mnoge manjkavosti u provođenju cjelovite zdravstvene zaištete koja ne samo da uključuje brigu o tjelesnom, već otvara izazovnost psihičkog zdravlja, stoga je na nama samima da osvijestimo mnoge sastavnice naših života, a to je briga o cjelovitom zdravlju.

Piše: Prim.dr.sc. Ulla Marton, dr.med
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com   
https://www.instagram.com/intimina/    
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/