Test je pozitivan: fizičke i emocionalne promjene koje možete očekivati u trudnoći!

Izostanak menstrualnog krvarenja prvi je znak moguće trudnoće. Sama spoznaja nosi sa sobom intenzivne emocije uz saznanje da se cijeli niz životnih uloga mijenja. Ulaskom u trudnoću žensko tijelo prolazi niz dinamičkih promjena koje omogućuju prilagodbu tijela na iznošenje trudnoće, ali i za porod. Promjene obilježava privremenost, bez šetnih posljedica za žensko zdravlje. Iznimno su intenzivne i burne, a bilježe se već u prvim tjednima trudnoće.

Sve promjene zbivaju se s ciljem da se osigura zadovoljavajući rast i razvoj djeteta tijekom trudnoće, stvaranje dovoljno majčine energije za porod i dovoljno zaliha za prilagodbu djeteta na život izvan maternice, kao i stvaranje majčinih rezervi za porođajne napore i dojenje. Po izostanku menstruacije, odnosno mjesečnog krvarenja, prve promjene na tijelu žena bilježe se već u prvim danima i tjednima trudnoće. Dojke postaju nabrekle, povećanog volumena, uz moguću osjetljivost bradavica. Prvo tromjesečje prate često mučnine, povraćanje, pojačani osjet njuha uz razvijen osjećaj nelagode na pojedine mirise, jak umor uz naglašenu pospanost, kao i učestali nagon za mokrenjem. Sve je uvjetovano hormonalnim promjenama kao promjenama u anatomskim odnosima.Pod utjecajem progesterona dolazi do relaksacije glatkih mišičinih niti i time do omekšavanja zida rodnice, vrata maternice. Uslijed sporijeg protoka i promjena u krvožilnom sustavu dolazi do promjene boje rodnice (iz ružičaste u svijetlo ljubičastu), uz smekšanje samog materišta. U trudnoći dolazi do povećanja volumena krvi, a krvne žile trudnica su proširene i relaksirane. Kardiovaskularni sustav postupno se iz dana u dan adaptira na trudnoću, odnosno opskrba krvlju sada nije samo dostatna za majku već i za njezino dijete, koje svakim danom raste i treba adekvatnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima.

Za promjenu kardiovaskularnog sustava odgovorne su endokrine žlijezde koje u cirkulaciju otpuštaju hormoni, kao što su estrogeni, progesteron i prostaglandini koji posljedično dovode do proširenja krvnih žila, što omogućuje potrebni dovod kisika i hranjivih tvari svim tkivima buduće majke, ali i njezinog djeteta. Maternica, posteljica i dijete izravno su ovisni o dovoljnom dotoku hrane i kisika. Progesteron, svojim relaksirajućim učinkom jest zaštitnik trudnoće i time omogućava stalni priljev krvi kroz posteljicu, te brzi rast i razvoj djeteta. Povećani volumen krvi omogućuje adekvatnu prokrvljenost vitalnih organa majke, njezinih bubrega, dojki i kože te interviloznog prostora posteljice, odnosno djeteta. Uslijed progesteronskog djelovanja na glatke mišiće, a time i na kardiovaskularni sustav, uslijed mehaničkog pritiska na zdjelične vene dolazi do neugodnog oticanja donjih ekstremiteta, posebice u posljednjim tjednima trudnoće. Posebno neugodno postaje u drugoj polovici dana: nabrekli gležnjevi, stezanja obuće, otežane i bolne noge.

U normalnoj trudnoći dolazi do sljedećih promjena kardiovaskularnog sustava:

· Povećanje volumena krvi za 50% u odnosu prije trudnoće
· Povećana sklonost zgrušavanju krvi
· Povećan minutni volumen krvi
· Povećana frekvencija rada srca za oko 15 otkucaja u minuti
· Snižen krvni tlak u prvom tromjesečju trudnoće; postupni porast tlaka u trećem tromjesečju trudnoće
· Za vrijeme poroda oko 500 mL krvi iz maternice vraća se u sistemsku cirkulaciju
· Smatra se da je gubitak krvi tijekom fiziološkog poroda oko 500 ml dok tijekom carskog reza oko 1000 mL

Položaj tijela trudnice također ima utjecaja na protok krvi kroz vitalne organe, posljedično time i na vaše dijete. Ležanje na leđima uzrokuje pojačani pritisak i kompresiju trudne maternice na veliku trbušnu venu, što otežava protok kroz venski sustav, odnosno vraćanje krvi u srce i u pluća, što za posljedicu ima pad srčane frekvencije i pad tlaka, brojnim trudnicama poznati osjećaj nesvjestice i opće tjelesne slabosti. Promjenom položaja, odnosno okretanjem na jedan od bokova, u kraćem vremenu dovodi do poboljšanja subjektivnog osjećaja. Ulaskom u drugo tromjesečje maternica iz male zdjelice ulazi u veliku, što mijenja vanjski izgled trudnice koja dobiva nove zaobljene konture tijela. Zbog zatezanja postraničnih ligamenta pojedine trudnice navode osjećaj nelagode i pritiska u maloj zdjelici. Nošenje trudničkog pojasa tijekom dnevne aktivnosti može znatno poboljšati subjektivan osjećaj u maloj zdjelici. Uslijed pojačanog lučenja hormona dolazi i do pojačanog iscjetka ( i mokrih gaćica), što često dovodi do nedoumica i straha kod trudnica (otjecanje plodne vode). Volumen dojki se povećava (traženje pogodnog grudnjaka), često se na njima može zamijetiti pojačani vaskularni crtež, dolazi do promjene boje bradavica. Promjenom volumena dojki, rastom djeteta i prirastom težine dolazi do rastezanja kože što za posljedicu može imati stvaranje strija.
Kod pojedinih žena dolazi do promjene hormonskog i cirkulacijskog statusa što može uzrokovati promjene na koži lica, pjege lica, spider nevuse, hemangiome. Navedene cirkulacijske promjene dovode do zadebljanja zubnog mesa / desni što za posljedicu ima osjeća nelagode prilikom održavanja higijene usta, uz učestala krvarenja. Pritiskom trudne maternice na želudac dolazi do osjećaja žgaravice i nemogućnosti probavljanja veće količine obroka, zbog osjećaja mehaničkog pritiska u želucu. Stoga su količinski manji, ali češći obroci, često jedino rješenje.

Brojne trudnice pate od konstipacije. Uvođenje kvalitetne vlaknaste prehrane uz obilnu količinu tekućine I biranje namirnica, može dijelom pomoći u regulaciji probave. Iskustveno se pokazalo da dodatnim unosom magnezija, bilo u direktnom obliku ili indirektnom kroz napitke obogaćene magnezijem, doprinosi boljoj regularnosti probave. Zadržavanjem tjelesne aktivnosti olakašavaju se brojne tegobe kako probavne, tako I tegobe koje nastaju uslijed slabije cirkulacije kroz donje ekstremitete, bolnost leđa i brzo zamaranje. Ulaskom u zadnje tromjesječje većina trudnica bilježi i sve veći broj nepogodnosti koje su odraz fizioloških zbivanja. Svojim rastom dijete dolazi do sve izravnijeg pritiska na organe majke (jetru, želudac, crijeva) kao i pritisak na mišićno dno male zdjelice. Kao posljedicu, trudnice bilježe otežanu dnevnu fizičku aktivnost, često navodeći osjećaj pritiska koji postaje sve izraženiji kako se prolaze tjedni trudnoće. Stalni pritisak tijekom trudnoće, pogotovo tijekom zadnjih mjeseci na mišićno dno zdjelice, uzrok je česte inkontinecije (nemogućnost zadržavanja mokraće tijekom fizičkom napora, kašlja ili smijeha) koja se može primijetiti tijekom trudnoće ili neposredno nakon poroda. U njezinom sprječavanju važnu ulogu ima dnevno provođenje vježbi za aktivaciju mišićnog dna male zdjelice (Kegeleove vježbe). Iznimno je važna psihofizička priprema za porod. Trajnom fizičkom aktivnošću prije i tijekom same trudnoće, tijelo ostaje u kondicijskoj spremi da izdrži iznimno velik fizički napor koji može trajati u fiziološkim okvirima od svega nekoliko, ali i 12-18 sati. Želja za donošenjem zdravog djeteta i vjera u vlastito tijelo omogućuju stvaranje pozitivnog stava prema rađanju.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/