Skoro milijun hrvatskih građana ili boluje od raka ili svjedoči životu s rakom nekoga od svojih bližnjih. Ovo znači da su i mnogi među vama koji ovo čitate imali ili upravo proživljavaju takvo iskustvo. Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, kao i u cijeloj EU. Prema procjenama, svaki treći stanovnik RH oboljet će od raka tijekom svog života

maja kolumna rak

Za dijagnozu raka svake godine sazna gotovo 25.000 građana Republike Hrvatske, a od posljedica raka umre čak 14.000 tisuća. Hrvatska je danas druga članica EU po broju umrlih od onkoloških bolesti te je donedavno bila jedina članica EU koja nije imala usvojenu nacionalnu strategiju protiv raka. Broj oboljelih od raka u svijetu i Hrvatskoj u stalnom je porastu - Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će svjetski broj novooboljelih porasti s 18 milijuna u 2018. na 29,5 milijuna godišnje u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 na 16,4 milijuna godišnje.

Što je rak?

Tumor je u medicini termin koji se može koristiti za svaku izraslinu. Gledajući onkološki, tumore dijelimo na benigne (dobroćudne) i maligne (zloćudne). Onkologija i onkolozi se u prvom redu bave malignim tumorima jer oni mogu infiltrirati okolno tkivo i širiti se u udaljene dijelove tijela te time predstavljaju ozbiljnu opasnost po život. 

Rak je uvriježena oznaka za maligne tumore, to nije jedinstvena bolest, postoji preko 100 tipova raka, koji se uglavnom nazivaju prema organu ili tkivu iz kojeg rak potječe (primjerice, rak debelog crijeva potječe od stanica crijevne sluznice). Drugi način klasifikacije je prema tipu stanica od koji je rak sastavljen, prema čemu su glavne podvrste karcinomi, sarkomi, limfomi, leukemije i mijelomi.

Karcinom je najčešći tip raka. Nastaje iz epitelnih stanica koje pokrivaju vanjske i unutrašnje površine tijela poput kože, pluća, dojke i crijeva. Postoji više tipova epitelnih stanica, što se može razlikovati pod mikroskopom, pa se prema tome karcinomi mogu dodatno dijeliti na podskupine. Karcinom je dakle tek jedna od podvrsta malignih tumora. Termin karcinom često se koristi kao sinonim za rak, što nije točno.

Sarkom je maligni tumor koji nastaje iz stanica potpornog tkiva poput kosti, hrskavice, masti, vezivnog tkiva i mišića. 

Limfom nastaje u limfnim čvorovima i stanicama imunološkog sustava, točnije u stanicama koje se zovu limfociti (T ili B stanice). Limfociti su podvrsta bijelih krvnih stanica i funkcija im je obrana od bolesti jer su dio imunološkog sustava. Kod limfoma, abnormalni limfociti gomilaju se u limfnim čvorovima i žilama, te drugim organima u tijelu. 

Leukemija nastaje u nezrelim krvnim stanicama koje rastu u koštanoj srži. Ovi tumori ne uzrokuju stavranje solidnih nakupina, već uzorkuju nakupljanje abnormalnih krvnih stanica u krvi i koštanoj srži u velikim količinama, čime oduzimaju prostor normalnim stanicama. Posljedično dolazi do niskog broja normalnih stanica u krvi, što tkivima otežava adekvatnu opskrbu kisikom, kontrolu krvarenja i borbu protiv infekcija. 

Mijelom je maligni tumor koji nastaje u stanicama koštane srži.

Javnozdravstveni značaj raka

Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti) i odgovoran je za 27 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2018. godini, vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za 50 posto smrtnih slučajeva kod žena i 35 posto kod muškaraca. Rak preuzima primat u smrtnosti, unatoč znanosti i medicini koje u posljednjih desetak godina iznalaze nekoć nezamisliva rješenja, unatoč svjetski poznatom i priznatom znanju i stručnosti naših liječnika, i unatoč velikom trudu koju udruge civilnog društva, zajedno sa strukom, ulažu u osvješćivanje i edukaciju građana.

Ta statistika su ljudski životi, patnje, bolovanja zbog bolesti ili njege bolesnih, sve viši troškovi zdravstvenog sustava, uz ishode liječenja koje zapravo ne pratimo i iz kojih ne učimo dovoljno. Da bi se to promijenilo, potrebna je promjena u cjelokupnom zdravstvu, u promišljanju ljudskog zdravlja i javnog zdravstva, stavljanje pacijenta u središte zdravstvenog sustava, pametno upravljanje podacima i povezivanje procesa, kapaciteta i logistike. Nacionalna strategija protiv raka predstavlja model istinske i prijeko potrebne reforme zdravstvenog sustava koju je Hrvatska odavno morala provesti, u cilju poboljšanja ishoda liječenja i osiguravanja prava pacijenata, zajamčenih Ustavom RH.

Upravo iz gore navedenih razloga, udruge pacijenata okupljene u inicijativu Hrvatska protiv raka, uputile su početkom studenog 2020. Vladi Republike Hrvatske poziv (Cjelovito pismo upućeno Vladi) na što hitnije usvajanje Nacionalnog strateškog okvira protiv raka naglašavajući kako je, u 11 godina čekanja na usvajanje nacionalne strategije, Hrvatska izgubila grad veličine Splita. Svake godine ostajemo bez grada poput Virovitice, Metkovića ili Samobora.

maja kolumna rak

Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR)

Hrvatski sabor na sjednici 15. prosinca 2020. godine donio je napokon dugo iščekivani Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. Ovim korakom ostvaren je ključni preduvjet za desetogodišnju provedbu korjenitih promjena u onkološkoj skrbi, ali i puno više od toga: Nacionalni strateški okvir protiv raka (skraćeno NSOPR) detaljno predviđa mjere za sve korake u poboljšanju ishoda liječenja i smanjenju smrtnosti – od primarne prevencije kojom se može spriječiti 30-50 posto slučajeva, preko pravovremene i adekvatne dijagnostike, liječenja prema najvišim standardima do dostupnosti adekvatne palijativne skrbi za najteže bolesnike. Samo dosljednom provedbom strategije do 2030. moguće je spasiti desetke tisuća života. Reformama unutar pet podsustava onkologije – u primarnoj i sekundarnoj prevenciji, dijagnostici, liječenju i palijativnoj skrbi u deset godina moguće je spasiti grad veličine Karlovca.

Medijske objave povodom usvajanja NSOPR

Cilj NSOPR-a jest poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u RH u razini zapadnoeuropskih zemalja. NSOPR ima širok stručni i društveni konsenzus te uporište u europskim zdravstvenim politikama. Prošao je javnu raspravu i reviziju Ministarstva financija RH i Ministarstva zdravstva RH u ovom sazivu Vlade RH. Prihvaćen je od strane svih nadležnih institucija te je razvijen u skladu s važećim smjernicama SZO i EU. Usvajanjem NSOPR, Hrvatska dolazi u poziciju za korištenje namjenskih EU sredstava za borbu protiv raka, koja bi mogla značajno pomoći u realizaciji ciljeva, uspješnoj borbi protiv raka te značajno boljim onkološkim ishodima liječenja.

Europski plan za borbu protiv raka

Europska komisija je 3. veljače, dan uoči Svjetskog dana borbe protiv raka, predstavila Europski plan za borbu protiv raka (engl. Europe’s Beating Cancer Plan), ključni zdravstveni prioritet Europske unije (EU) i važan dokument u izgradnji snažne europske zdravstvene unije. Cilj Europskog plana za borbu protiv raka je riješiti problem raka na svim razinama. Tako je Plan strukturiran oko četiri ključna područja djelovanja kojima EU može najviše pridonijeti:

1. Prevencija

Oko 40% slučajeva raka može se spriječiti učinkovitim strategijama prevencije. Mjere prevencije odnose na najvažnije čimbenike rizika kao što su duhan (s ciljem da se do 2040. konzumacija duhana smanji na manje od 5 % stanovništva), štetna konzumacija alkohola, onečišćenje okoliša i opasne tvari. Usto, kampanjom HealthyLifestyle4All promicat će se zdrava prehrana i tjelesna aktivnost. Kad je riječ o sprečavanju raka uzrokovanog infekcijama, cilj plana borbe protiv raka jest do 2030. cijepiti barem 90 % ciljne populacije djevojčica i znatno povećati broj cijepljenih dječaka u Uniji.

2. Rano otkrivanje

Rano otkrivanje raka putem programa probira spašava živote, ali zabrinjavaju nejednakosti u dostupnosti preventivnih pregleda. Tako je vodeća intervencija Europskog plana za borbu protiv raka poboljšanje dostupnosti i kvalitete ranog otkrivanja i dijagnostike pružanjem potpore državama članicama kako bi se obuhvatilo 90% ciljane populacije za probir raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva do 2025. godine.

3. Dijagnosticiranje i liječenje

Visokokvalitetna skrb, dijagnosticiranje i liječenje, kao i jednak pristup lijekovima temeljno je pravo svakog građanina EU, bez obzira na to gdje živi. Ipak, postoje velike razlike u stopama preživljenja. Stoga Europski plan za borbu protiv raka predviđa EU platformu za poboljšanje pristupa lijekovima protiv raka, kao i potporu zdravstvenim i ostalim djelatnicima koji se bave rakom kroz inter-specijalistički program obuke. Usto, novom inicijativom „dijagnosticiranje i liječenje raka za sve”, koja će se pokrenuti do kraja 2021., poboljšat će se pristup inovativnoj dijagnostici i liječenju raka, a europska „inicijativa za razumijevanje raka” (UNCAN.eu), pomoći će i u identificiranju osoba kod kojih postoji visok rizik od razvoja uobičajenih vrsta raka.

4. Kvaliteta života oboljelih od raka i preživjelih

U Europi ima preko 12 milijuna osoba koje su preživjele zloćudnu dijagnozu. To zahtijeva adekvatnu naknadnu skrb, pristup socijalnoj zaštiti te jednak pristup različitim uslugama, uključujući financijske usluge i osiguranje. Sljedećih nekoliko godina fokus će biti na istraživanju i inovacijama, iskorištavanju potencijala koje digitalizacija i nove tehnologije nude te na mobilizaciji financijskih instrumenata za potporu državama članicama.

Rak u Hrvatskoj

Procjenjuje se da u RH živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka. Naravno da te osobe ne žive same, već imaju bližu ili dalju obitelj. Uzimajući u obzir da prosječna proširena obitelj ima najmanje 4 do 5 članova, dolazimo do broja od 850.000 hrvatskih građana čiji su svakodnevni životi izravno ili neizravno pogođeni rakom, što čini gotovo 20 % našeg društva. 

Podaci o preživljavanju prema sijelu pokazuju da se Republika Hrvatska nalazi na dnu ljestvice država EU, među pet država s najgorom stopom preživljavanja, osim kod djece, kod kojih su stope preživljavanja usporedive sa stopama u EU. RH se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10%), prostate (81%), želuca (20%), debelog crijeva (kolon 51%, rektum 48%) i mijeloidnu leukemiju u odraslih (32 %). Rezultati preživljavanja u dječjoj dobi (limfomi 95%, tumori mozga 73% i akutna limfoblastična leukemija 85%) usporedivi su s rezultatima preživljavanja u razvijenim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u RH poput raka dojke (79%), melanoma kože (77%) i raka vrata maternice (63%) također smo pri samom začelju.

Najčešći oblik raka kod muškaraca je, od 2016. godine, rak prostate (do tada je to bio rak pluća), dok je kod žena najčešći rak dojke. Pet najčešćih sijela odgovorno je za više od polovice svih slučajeva raka kod oba spola.

Vidljiv je napredak u stopama preživljavanja, no nažalost, stope preživljavanja od raka u drugim europskim zemljama rastu brže nego u RH. Najvjerojatniji su razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u RH multifaktorski i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente.

Suvremena onkologija svakodnevno donosi sve veću uspješnost u onkološkom liječenju, uz rast udjela izliječenih pacijenta. Stoga je potrebno razmotriti dva paralelna procesa:

(1) dijagnostiku, zahtjevno liječenje, patnju pacijenta, njegove obitelji i društva, bol, smrt, gubitak

(2) izlječenje, reintegraciju, rehabilitaciju, odnose u obitelji i zajednici, pravo na rad, pravo na dostojanstven život

maja kolumna rak

Kalendar obilježavanja važnih datuma 

Svjetski dan borbe protiv raka – 4. veljače

Svjetski dan borbe protiv raka vrijedna je globalna inicijativa pokrenuta od strane Unije za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control). Obilježava se s ciljem podizanja svijesti, poboljšanjem razine informiranosti i poticanja osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.

Mjesec svjesnosti o raku vrata maternicesiječanj

Mjesec svjesnosti o raku debelog crijevaožujak

Mjesec borbe protiv raka dojkelistopad

Mjesec borbe protiv rakastudeni

Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, svake treće subote u siječnju

Cilj ove aktivnosti je podizanje svijesti javnosti, a posebice žena, ali i njihovih partnera, o važnosti redovitih ginekoloških pregleda, cijepljenja protiv Humanog papiloma virusa (HPV-a) te brige za vlastito zdravlje. Gotovo svaki slučaj raka vrata maternice može se spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i odlaskom na preventivni pregled kod ginekologa. Cvijet mimoze izabran je za nacionalni simbol prevencije raka vrata maternice jer mimoza u mnogim kulturama simbolizira ženu, slobodu, emancipaciju i osjećajnost, a samim time što cvjeta u ledenim uvjetima pokazuje i snagu i otpornost koju bi svaka žena trebala imati kad je u pitanju vlastito zdravlje.

Dan narcisa – javnozdravstvena humanitarna akcija, dan posvećen oboljelima od raka dojke, ožujak

Narcise su simbol dolaska proljeća, novog života i nade te su samim time postale i simbol dana čije je obilježavanje namijenjeno jačanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke i pružanju podrške svim onim ženama koje su od istog već oboljele. Obilježavanjem ovog dana potičemo na razmišljanje i djelovanje u svezi preventivnih pregleda, ako se rak dojke na vrijeme otkrije mogućnost njegova izlječenja veća je od 95%.

Dan ružičaste vrpce - Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – 7. listopada

Više na: https://www.cancer.net

Korisni linkovi i izvori informacija:

Hrvatsko društvo za internističku onkologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Nastavni zavod za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar"
Hrvatska protiv raka
Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU
Psihoonkologija.hr
Onkologija.hr
Koalicija udruga u zdravstvu
World Cancer Day
Europa Donna Hrvatska
Hrvatska udruga leukemije i limfomi
Hrvatska udruga prijatelja hospicija
Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate
ILCO Zagreb
Jedra
MijelomCRO
Nismo same
Udruga Krijesnica
Hrvatska liga protiv raka

Za kraj, prenosim poruku inicijative Hrvatska protiv raka koju možete pratiti i na društvenim mrežama.

"BUDI RAKOBORAN, POSTANI RAKOBORAC!"

"Svi mi koji se hvatamo ukoštac s izazovima raka, ali i oni koji prepoznaju važnost zdravih životnih navika i odgovornog ponašanja prema svome zdravlju, svi smo mi rakoborci i svatko od nas ima svoj zadatak i ulogu u borbi protiv raka. To su liječnici, to je zdravstveni sustav, ali to smo i svi mi kao pacijenti, obitelj i bližnji oboljelog koji treba svaku pomoć u borbi protiv raka. To su i mediji koji svojim pouzdanim informacijama mogu pomoći u prevenciji bolesti, učinkovitijem liječenju i promicanju zdravlja nacije."

maja kolumna

Piše: Maja Erceg Tušek, mag. psih., SVE za NJU 
Webstranica: www.lelo.com
Instagram: https://www.instagram.com/lelo_official/
Facebook: https://www.facebook.com/LELO.Official/ 

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.