Kada pomislite na pojmove "muškarac" i "žena", koja vam se slika pojavi u glavi? Kakvu osobu zamišljate? Kako ona izgleda, kako se ponaša, s kime se druži, tko je privlači? 

paula lelo kolumna

Društvo je izgradilo jedan model muškarca i jedan model žene koji smatra prihvatljivim. Moglo bi se reći i "prirodnim" ili "normalnim", no kako u društvu zapravo ne postoji ništa što je prirodno ni normalno, već je sve izrazito relativno, subjektivno i promjenjivo, bolje bi bilo upotrijebiti izraz normativno.

Normativan muškarac rođen je s penisom i testisima, pri njegovom rođenju bez zadrške je utvrđeno da se radi upravo o muškom djetetu. U djetinjstvu se igrao s autićima, a u odrasloj dobi zna popravljati stvari po kući. Nosi hlače i ravne cipele, a od kozmetike koristi samo preparate za oblikovanje kose, nikako regenerator, a kamoli šminku ili lakove za nokte. Privlače ga žene, komentira ih s prijateljima, a između ozbiljnih veza upušta se u neobavezni seks, isto i uvijek sa ženama. Sebe smatra muškarcem i okolina to nikada ne propitkuje.

Normativna žena rođena je s vaginom, maternicom i jajnicima, a u rodilištu su odmah znali da je curica. Oduvijek kuha i u rukama nosi dijete, bilo da se radi o igračkama ili da to obavlja za pravo kao odrasla žena. Šminka se za društvene izlaske iz kuće, školu i posao, pa makar i samo malo rumenila i maskare, a kada se želi srediti oblači suknju i cipele na petu. Privlače je muškarci, i emocionalno i fizički, ali nikada se previše ne opušta seksualno jer drži do svoje vrijednosti. Sebe smatra ženom i nitko je nikada nije imao potrebu pitati što ima u gaćama.

paula lelo kolumna

Ovi modeli mogu, naravno, varirati, no normativan muškarac uvijek je muškog spola i roda, privlače ga žene, oblači se, ponaša i izražava muževno. Isto tako, normativna žena uvijek je ženskog spola i roda, privlače ju muškarci, a oblači se, ponaša i izražava ženstveno. Iako su ovo obilježja koja kao jednu potpunu cjelinu pripisujemo muškarcu ili ženi, to su zapravo različiti koncepti koji se mogu slagati i preslagivati u različitim kombinacijama, te ne dolaze zapravo kao gotovo i unificirano iskustvo same sebe i vlastitog bivanja u društvu. Rastavljanjem te cjeline na faktore koji ju zapravo čine, dolazimo do spola i spolnog identiteta, roda, rodnog identiteta i rodnog izražavanja, te seksualne orijentacije.

SPOL

Biološka klasifikacija osoba kao muških ili ženskih koja se dodjeljuje pri rođenju na temelju izgleda genitalija. Osobe koje se po izgledu reproduktivnih organa (i po sekundarnim spolnim karakteristikama koje se očituju kasnije u razvitku) ne mogu svrstati u tipično muški ili tipično ženski spol su interspolne osobe, no radi opsesije društva s binarnošću spola i idejom da sve osobe moraju bili ili muškarci ili žene, interspolne osobe često doživljavaju medicinsko nasilje u vidu "normalizirajućih" operacija i hormonalnih terapija. Takve intervencije najčešće su samo estetske i nisu potrebne, a mogu uzrokovati razne štetne fizičke i psihičke posljedice.

Cilj je da svi ljudi odgovaraju društvenim kategorijama muškog ili ženskog spola, čak i kada ne odgovaraju zapravo. Aktivisti i aktivistkinje koji se bave interspolnošću zagovaraju da pri rođenju bude moguće upisati treći spol, koji nije niti muški niti ženski, te da se nad interspolnom djecom prestanu vršiti estetske medicinske intervencije.

SPOLNI IDENTITET

Za razliku od spola koji za osobu određuju drugi pri rođenju i koji često dopušta jedino muški ili ženski, spolni identitet je samoodređen i može postojati i van binarnosti. Primjerice, interspolna osoba kojoj je pri rođenju dodijeljen ženski spol, a interspolnost se očitovala tek u pubertetu kroz sekundarne spolne karakteristike, može vlastiti spolni identitet percipirati kao interspolni, iako ta kategorija još nije zakonski prepoznata.

paula lelo kolumna

ROD

Rod je društvena inačica spola koja se odnosi na muške i ženske uloge u društvu i uređuje kako bi se muškarci, a kako žene, trebale ponašati, čime bi se trebale baviti i kako bi se trebali prezentirati sebi i drugima. Rod postavlja ideje poput onih da bi žene trebale biti tihe, a muškarci glasniji. Da se žene šminkaju, a muškarci ne. Da se žene više brinu o kućanstvu i djeci, a muškarci više rade i zarađuju. Rod ne opisuje spolne karakteristike i spol, no društveno se pretpostavlja da rod odgovara spolu te da je binaran (muški ili ženski), iako zapravo nisu vezani.

RODNI IDENTITET

Dok je rod društveno prepisan, rodni identitet je naša vlastita percepcija i osjećaj svojeg roda. Osjećamo li se kao muške, ženske ili nebinarne osobe koje se ne nalaze niti u muškom niti u ženskom rodnom identitetu. Rodni identitet može odgovarati spolu ili spolnom identitetu, ali ne mora. Osobe čiji rodni identitet odgovara spolu koji im je pripisan pri rođenju su cisrodne osobe, a one čiji rodni identitet varira od spola koji im je pripisan pri rođenju su transrodne osobe. Dok normativni model muškarca i žene smatra da osoba muškog spola mora biti i muškog roda, a osoba ženskog spola mora biti i ženskog roda, ne postoji „ispravna“ kombinacija spola i rodnog identiteta već su sve jednako validne.

RODNO IZRAŽAVANJE

Kako na van i fizički iskazujemo svoj rodni identitet naziva se rodnim izražajem koji može biti muževan, ženstven, androgin ili neka od kombinacija. Može se odnositi na to kako se osoba oblači, šminka, priča, hoda, uređuje svoje tijelo… Rodni izražaj ne mora i može odgovarati spolu i rodnom identitetu. Primjerice, osoba koja ima dugu kosu i šminka se ne mora nužno biti ženskog roda ili spola, kako tvrdi normativna percepcija muškarca i žene.

paula lelo kolumna

SEKSUALNA ORIJENTACIJA

Dok se gore navedeni koncepti bave percepcijom osobe od strane društva i percepcijom osobe od strane same sebe, seksualna orijentacija govori o odnosu osobe s drugim osobama. Točnije, odnosi se na to prema kome osjećamo seksualnu i emocionalnu privlačnost. Vjerujem da sada već pretpostavljate, prema kome osjećamo seksualnu, a prema kome emocionalnu privlačnost, može se i ne mora poklapati. Heteroseksualnost je privlačnost muškaraca prema ženama i žena prema muškarcima. 

Homoseksualnost je privlačnost muškaraca prema muškarcima i žena prema ženama. Biseksualnost ima više definicija, pa ju možemo smatrati privlačnošću i prema muškarcima i prema ženama, ili privlačnošću i prema vlastitom rodu i prema drugim rodovima. Panseksualnost se definira kao privlačnost prema ljudima neovisno o spolu i/ili rodu. S obzirom na sve gore nabrojano što gradi neku osobu u kontekstu spola i roda, što zapravo mislimo kada kažemo "privlačnost prema muškarcima" ili "privlačnost prema ženama", svatko definira sam za sebe!

Kako bismo si olakšali bivanje i postojanje u svijetu, ljudski um stvara kategorije za sve oko nas, pa tako i sami za sebe. Spol, rod i seksualna orijentacija zapravo su sve samo društveno iskonstruirane kategorije koje nam pomažu da si pojednostavimo svijet. Nama je tako možda lakše funkcionirati, no takve kategorizacije otvaraju put za diskriminaciju onih koji se ne uklapaju u naše percipirane kategorije ili onih čije se kategorije ne slažu u cjeline onako kako ih je društvo posložilo.

Možemo se koristiti kategorijama, no uvijek imati na umu da su one apstraktne i fiktivne, a ne apsolutne, "normalne", niti "prirodne". Da kada se koriste za isključivanje i diskriminaciju, više nisu korisne za konstruiranje što ugodnijeg i funkcionalnijeg društva, već je vrijeme da ih se razotkrije i dekonstruira.

paula lelo kolumna

Piše: Paula Brečak
Web: www.thewolfnomad.com
Instagram: www.instagram.com/thewolfnomad/
Powered by: www.lelo.com
Instagram: https://www.instagram.com/lelo_official/
Facebook: https://www.facebook.com/LELO.Official/

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.