Nadala sam se, vjerojatno kao i vi, da će do proljeća 2021. pandemija COVID-19 biti tek prošlo iskustvo koje ćemo ostavljati negdje iza nas, u 2020. godini. U proljeće 2020. kad je sav život kakav smo znali stao na neko vrijeme, u prvom lockdown-u, radili smo planove za sljedeće proljeće, zamišljali kako će biti kad sve ovo prođe. Na različite načine ovo proljeće doista i jest bilo drugačije, ali pandemija COVID-19 i njezin utjecaj na naš život nisu prestali, štoviše, nastavili su se...

pandemijski zamor

Nakupilo nam se već jako puno propalih planova, prilagodbi na koje nismo računali, gubitaka, ograničenja različite vrste. Mogu za sebe osobno reći da mi se činilo da nekako to dobro podnosim, dok nije došao Uskrs ove godine. Uz sve mjere opreza koje sam poduzimala dosad, završila sam u samoizolaciji i nisam mogla vidjeti svoju obitelj koja živi u Slavoniji. Nisam ih vidjela ni za prošli Uskrs, ni Božić, nešto malo u prolazu, i baš smo svi bili izuzetno željni da se vidimo. Bila sam zahvalna kontaktima jer sam uopće saznala za rizik, bilo bi mi grozno da sam otišla svojima i izložila ih riziku za koji ne znam. Trebala sam nakon toga i na jednu radionicu koju sam iščekivala. Meni je tu nekako doista prekipjelo. Nekako sam se dotad uspijevala odvojiti i racionalizirati zašto sve ovo radim i volim provoditi vrijeme doma. Ali taj sam put baš bila ljuta, frustrirana i tužna.

Ono što nam se već skoro svima na ovaj ili onaj način događa ili se događalo ima već i svoj naziv u znanstvenim krugovima: "pandemijski zamor" (engl. pandemic fatigue). Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, 2020) definira pandemijski zamor kao očekivanu i prirodnu reakciju na dugotrajnu i još nerazriješenu krizu te s njom povezane neugodnosti i poteškoće koje istovremeno predstavljaju ozbiljnu prijetnju naporima da se suzbije širenje SARS-CoV-2. To uključuje i opadanje motivacije za pridržavanje propisanih i preporučenih epidemioloških mjera te može dovesti do podcjenjivanja rizika obolijevanja od COVID-19.

Pandemija COVID-19, osim ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kod oboljelih, izazvala je i neke prilično ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje pojedince, grupa i čitavih društava.

Istraživanje American Psychology Association (APA) ukazuje na to da je produljeni stres izazvan pandemijom kod mnogih sudionika doveo do npr. povećanja kilaže, poremećaja spavanja i povećane potrošnje alkohola.

https://www.psychologytoday.com

pandemijski zamor

Kako se možemo suočiti s pandemijskim zamorom?

SZO (2020) preporučuje i ključne principe, strategije i akcije za nošenje s pandemijskim zamorom na razini država. Na primjer, četiri osnovne strategije koje se preporučuju vladajućima su:

1. razumjeti ljude – prikupljati i koristiti podatke o učinkovitim politikama, intervencijama i načinima komunikacije
2. uključiti ljude kao dio rješenja – naći način kako uključiti pojedince i zajednice u nošenje s pandemijom na svim razinama
3. omogućiti ljudima da nastave sa životom uz reduciranje rizika – prilagođavati restrikcije stvarnom stanju i ovisno o omjeru njihove učinkovitosti i uloga
4. priznati da je ljudima teško – govoriti o utjecaju koji pandemija ima na njihove živote.

O temi pandemijskog zamora pisala je i kolegica iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD) te na linku možete pročitati detaljniji tekst o tome što pandemijski zamor sve podrazumijeva.

Treba nam predah

Kapacitet koji smo na početku (u prvom lockdownu) imali kad smo se prilagođavali na tada novonastale okolnosti sada smo poprilično iscrpili i potrebne su nam neke nove strategije motiviranja za održavanje odgovornog ponašanja. Iako sada imamo cjepiva i dobar dio stanovništva je već procijepljen te više znamo o COVID-19, usporavanje njegova širenja i dalje najviše ovisi o dobroj volji i motiviranosti nas stanovnika da se pridržavamo preporučenih mjera poput fizičke distance, nošenja maski, dezinficiranja ruku itd. U ovom periodu kad nam dolazi ljeto, mjere popuštaju, više smo vani, brojke su neko vrijeme niske, a sve više se i putuje to postaje još i više očito i ponekad se nekima već teško i sjetiti da i dalje postoji virus i da i dalje vrijede osnovne preporuke. Pune terase kafića i restorana to samo potvrđuju.

S jedne strane, svi smo zaslužili predah, ali rizik i dalje postoji, ljudi i dalje umiru od posljedica COVID-19 i neki ljudi doista ovise o tome da ih mi drugi zaštitimo pridržavanjem mjera, testiranjem u slučaju rizika te cijepljenjem ako nemamo za to kontraindikacije. Neki onkološki bolesnici npr. zbog terapije koju primaju ne mogu sad primiti cjepivo pa njihova zaštita te mogućnost kretanja među ljudima ovise o tome da se drugi koji mogu cijepe i pridržavaju mjera. Ima i drugih situacija i zdravstvenih stanja u kojima ovo vrijedi. 

pandemijski zamor

Važnost cijepljenja

Mnogi ljudi iskusili su snažne emocionalne reakcije nakon primanja cjepiva, u trenu kad su shvatili koliko je to važan i neizbježan korak u suzbijanju pandemije. U rekordnom vremenu, usmjerivši većinu resursa na to, znanstvenici su razvili sigurna i visoko učinkovita cjepiva koja su već mjesecima u upotrebi i koja doslovno spašavaju živote. Taj proces nije bio i nije lak niti idealan. Naravno da su nastali i neki novi problemi poput onečišćenja s kojima se tek hvatamo ukoštac, ali razvoj i distribucija cjepiva pokazali su koliko je toga moguće postići u kratkom roku kad se resursi preusmjere na to i svi međusobno surađuju kako bi ostvarili zajednički cilj na dobrobit svih. Kad je gotovo polovica populacije u Europi umrla od kuge u 14. stoljeću, nije bilo cjepiva da ih spasi, kao niti 1918. kada je izbila pandemija španjolske gripe kojom je zaražena trećina svjetske populacije i koja je ubila 1-6% svjetske populacije unutar 2 godine. 

Strah od cijepljenja

Da, velike farmaceutske tvrtke očito rade ono što rade jer u tome ima profita, ali ideja zavjere jednostavno se u to ne uklapa. Događa se prava pandemija i vojske znanstvenika motivirane su pronaći cjepivo otkad je virus identificiran. To rade vladine agencije i profitne kompanije za lijekove svaki put kad nam prijeti neka masovna bolest. To se radi svake godine u borbi protiv stalno ponavljajućih virusnih infekcija, poput gripe.

Što je sa sastojcima COVID cjepiva? Aktivni sastojak kojeg se mnogi boje jest mRNA - protein koji pokreće imunološku reakciju tijela (što ne utječe na vašu DNK), zatim cjepivo sadržava neke lipide / masti i soli koji su potporno rješenje za aktivni sastojak (i, da neki od njih se nalaze u ljudskom tkivu i posteljici - ali nisu došle odatle) te nekoliko pufera za održavanje cjepiva. Sve ove informacije možete pronaći i detaljnije sami. Naravno, ako istražujete usko i unutar teme koje uobičajeno istražujete ili samo konzumirate ono što vam umjetna inteligencija nudi kreirano baš za vas preko društvenih mreža i ljudi s kojima ste obično u kontaktu, pronalazit ćete samo informacije koje potvrđuju mišljenje koje već imate i vrtjeti se zapravo u krugu. Možda niste niti svjesni koliko društvene mreže mogu oblikovati naše stavove, ali to je već jedna velika tema za drugi put. Vratimo se na cjepivo, kao i svako cjepivo, i ova cjepiva mogu izazvati nuspojave, uključujući neke simptome povezane s bolešću, i alergijske reakcije kod nekih ljudi.

Što nas sad čeka?

I dalje je potrebno uložiti dodatne napore da bi se cijepio što veći broj dosada necijepljenih osoba. Da, nuspojave se događaju, mogu biti izrazito neugodne kod nekih, ali traju kratkoročno i ne ostavljaju dugotrajne posljedice, a ozbiljnije nuspojave iznimno su rijetke kao i kod ostalih cjepiva. Prednosti cijepljenja daleko nadmašuju potencijalne nedostatke. Meni je osobno izuzetno laknulo što idem primiti svoju drugu dozu, što su moji roditelji primili cjepivo i što su meni ostali bliski ljudi i napokon zaštićeni od teških komplikacija bolesti COVID-19 te pozivam i vas, ako dosad niste, da to učinite i pokažete svojim primjerom, ako nemate opravdanih kontraindikacija za cijepljenje. O svojim brigama vezanima za cijepljenje uvijek razgovarajte sa stručnim osobama.

Imaš znanje, budi primjer!

Imaš znanje, budi primjer! slogan je javnozdravstvene kampanje koju je pokrenulo devet komora u zdravstvu u Republici Hrvatskoj i koja je trajala donedavno. Cilj kampanje bilo je dodatno informiranje zdravstvenih djelatnika o važnosti i svim aspektima cijepljenja protiv virusa SARS-CoV-2. Cijepljenje predstavlja najuspješniju javnozdravstvenu mjeru, koja spašava i spasila je više ljudskih života od bilo koje druge medicinske intervencije u povijesti medicine. Cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2 stoga je spas u teškoj borbi s epidemijom koju na svojim leđima nose upravo zdravstveni radnici. Na webu kampanje možete pronaći brojne činjenice potrebne za dodatno i detaljno informiranje zdravstvenog osoblja o svim aspektima cijepljenja kao i odgovore na vaša pitanja o cijepljenju.

Zaštitite sebe i ljude oko sebe te ostanite odgovorni i na ljetnim praznicima.

Izvori:

https://zgpd.hr/
https://www.plivazdravlje.hr/vijesti/clanak/35199/Kraj-kampanje-Imas-znanje-budi-primjer.html
https://www.koronavirus.hr/cijepljenje-protiv-covid-19/872
https://www.halmed.hr/COVID-19/Kako-prijaviti-sumnju-na-nuspojavu/
https://www.hzjz.hr/ravnateljstvo/cijepljenje-protiv-covid-19-kratak-pregled-situacije/

pandemijski zamor

Piše: Maja Erceg Tušek, mag. psih., SVE za NJU 
Webstranica: www.lelo.com
Instagram: https://www.instagram.com/lelo_official/
Facebook: https://www.facebook.com/LELO.Official/

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.