Povratak s godišnjeg: Back to reality

Odmak od ponekad suludog dnevnog ritma omogućuje nam osobne introspekcije tijekom korištenja godišnjeg odmora, ali i donošenja odluka često sličnih novogodišnjim. Za razliku od varljivih odluka pri ulasku u novu godinu, odmak od dnevnih obaveza omogućio nam je približavanje osobnom ritmu te njegovanju tijela i njegovih potreba

Postavljanje sebe u centar osvješćuje brigu o cjelovitom zdravlju, a rad na zdravlju je kao i posao s punim radnim vremenom iz sata u sat, iz dana u dan. Naoko sebično, ali žene moraju biti svjesne kako su, dok su one zdrave i dobro, zdrave i njihove obitelji. Reproduktivno zdravlje često se kolokvijalno veže isključivo uz reprodukciju, no ono je sveobuhvatno i dalekosežno i ulazi u sve pore društva. Ono odražava sliku odnosa društva prema slabijima, bolesnima, ogledalo je demokratičnosti i ljudskih prava kao što su pravo na različitost, pravo na donošenje osobnih odluka i izbora. 

Njegovanjem reproduktivnog zdravlja trajnom edukacijom stvaramo zdravije naraštaje u biološkom i socijalnom smislu. Znamo da je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), reproduktivno zdravlje stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja u svim područjima vezanim uz  reproduktivni sustav i njegovo funkcioniranje, ali u svim fazama života, što uključuje seksualnost, pravo na izbor ostvarenja roditeljstva, kao i pravo na rođenje zdravog djeteta, siguran tijek trudnoće i porod, pravo na siguran spolni život, dostupnost zdravstvene skrbi i svih informacija koje omogućuju osobni izbor regulacije plodnosti. Uvidom u sve navedeno, jasno nam je da je reproduktivno zdravlje, ali i zdravlje žena u cijelosti, odraz ulaganja u zdravstvenu edukaciju nacije i njegovo zdravlje. 

Bolest nosi ne samo fizičku bol, već i emocionalnu frustraciju te time i poremećaje mentalnog zdravlja. Često živimo u uvjerenju kako je zdravlje dostupno svima na jednaki način, zaboravljajući oskudnost u dostupnosti zdravstvene skrbi ženama u ruralnim sredinama, na otocima, ali i u pojedinim etničkim skupinama oko nas, ali i ženama koje materijalno oskudijevaju. Problemi reproduktivnog zdravlja uključuju svu brigu tijekom ostvarivanja trudnoće, poroda i neposredno nakon poroda, dostojanstveno rađanje, zaštitu od neželjenih trudnoća, spolno prenosivih bolesti, spolnog nasilja, prisile na neželjenu dinamiku i oblik spolnog života. 

Brigu o zdravlju treba intenzivno nastaviti i izlaskom iz reproduktivne dobi, ulaganjem u prevenciju osteoporoze, očuvanjem kognitivnih funkcija i mentalnog zdravlja, koje je često u izravnoj korelaciji s hormonskim promjenama, ostavljajući žene, treće životne dobi kao nevidljive i nezbrinute, stigmatizirane kao društveni višak.

Briga o ženskom zdravlju često je i briga o okolišnim uvjetima, niz istraživanja je pokazao i dokazao da izloženost zagađivačima iz okoliša može predstavljati najveću prijetnju za reproduktivno zdravlje. Sve je više dokaza o utjecaju niza endokrinih disruptora koji imaju izravni utjecaj na hormonsku funkciju našeg tijela, time i na plodnost, mogućnost ostvarivanja trudnoće, ali druge vidove reprodukcije. 

Za postizanje dugoročnih ciljeva nužni su entuzijazam i zalaganje, znanje i postavljanje javno edukativnih programa na lokalnim i nacionalnim razinama, ali i podrška politike usmjerene zdravlju.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/