Siguran seks je fraza na koju će mnogi suglasno kimati, stisnutih usnica i ozbiljnog usmjerenog pogleda. No koliko taj siguran seks zapravo prakticiramo? Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako mladi manje koriste zaštitu nego prije desetak godina (2024). Uzimajući u obzir političke, društvene promjene i zaokrete ka konzervativnom pristupu seksu, obrazovanju, seksualnosti i užitku, teško je vjerovati kako bi se taj trend mogao uskoro promijeniti. Dakle, zaštitu ne koristimo.
Iznenađuje me ta statistika, kao i prijatelji i prijateljice koji mi potvrđuju isto. Možda je moje čuđenje zato što sam odrastala na feminističkim i gej kutevima interneta, a kada sam počela prakticirati seks, činila sam to (iako nažalost ne uvijek) s kvir i seksualno pozitivnim ljudima. LGBTQ+, feministički i seksualno pozitivni diskursi nekako su uvijek stavljali naglasak na siguran seks. Postalo mi je to normala. Toliko da mi se u očima pojave vrlo iskreni upitnici kad saznam da drugima, čini se većini, to nije nešto što se podrazumijeva. A kada se siguran seks i uzima kao nešto ozbiljno, uglavnom se uzima kao nešto vrlo tehničko. Kao da je siguran seks popis opreme koju samo treba nabaviti i spremni smo. Kondomi, pilule, tableta za dan poslije.
Često bez previše razmišljanja o prednostima jednoga ili drugoga. Često, u strejt odnosima, stavljajući breme sigurnog seksa na ženu. Očekujući da se ona samostalno brine o svojoj sigurnosti i muškarčevoj ležernosti. Očekujući da koristi hormonalnu kontracepciju kako bi izbjegla neželjenu trudnoću, istovremeno ignorirajući činjenicu da tema sigurnog seksa zahvaća i spolno prenosive infekcije, od kojih pilula nimalo ne štiti. No siguran seks ne počinje u kutiji pilula, niti kondoma. Počinje puno prije – u razgovoru, u međusobnom povjerenju i našoj odluci da budemo nježni prema sebi i osobi s kojom dijelimo seksualni prostor. Iako često zamišljen kao tema koja se tiče mladih i „neiskusnih“, pa tako i često ignoriran jer je to briga nekih drugih ljudi, siguran seks trebao bi biti praksa svake osobe koja je seksualno aktivna, bez obzira na godine, spol, seksualnu orijentaciju ili status veze. Seks koji je siguran, daje prostor za užitak bez straha, za povezanost bez previda i za iskustvo koje je fizički i emocionalno odgovorno.
Zašto je siguran seks važan?
Zato što pruža zaštitu – ne samo fizičku, već i emocionalnu. Primarna svrha sigurnog seksa najčešće se spominje u kontekstu prevencije neželjene trudnoće i zaštite od spolno prenosivih infekcija (SPI). Ali jednako tako, siguran seks je i oblik brige o vlastitom tijelu, zdravlju, ali i o osobi s kojom smo u intimnom kontaktu. Zdravstveno gledano, korištenje zaštite umanjuje rizik od infekcija i bolesti poput klamidije, gonoreje, HPV-a, herpesa, sifilisa i HIV-a, kao i rizik od trudnoće u situacijama kada ona nije planirana ili željena. No, s emocionalne strane, siguran seks nam omogućuje da budemo prisutniji, opušteniji i autentičniji u svojem užitku – jer znamo da smo poduzeli sve što možemo kako bismo stvorili siguran prostor za prepuštanje. Voditi brigu o sigurnosti tokom seksa također je znak poštovanja prema partneru ili partnerici. Muškarci koji odbijaju korištenje kondoma jer im „to nije to“, direktno ugrožavaju dobrobit osobe do koje tvrde da im je stalo, pa čak i ako tvrde da im je do nje stalo samo na tu jednu noć i u fizičkom smislu. Poštovanje među intimnim partnerima trebalo bi postojati uvijek, bilo da se radi o paru koji je skupa 30 godina ili o dvoje ljudi kojima su se pogledi, tijela spojili jedne večeri i neće više nikada. Ako partner odbija korištenje zaštite, jasno daje do znanja da je osoba kojoj se ne može vjerovati i s kojom nisi sigurna.
Koju zaštitu koristiti?
Siguran seks ne izgleda isto za sve, i ne koriste svi iste metode zaštite. Muškarci koji spavaju s muškarcima i žene koje spavaju sa ženama neće biti u riziku od neželjene trudnoće, no to ne znači da siguran seks nije tema o kojoj ne trebaju razgovarati. Rizik od spolno prenosivih infekcija nose svi, neovisno o rodu, spolu ili seksualnoj orijentaciji.
1. Kondomi
Kondomi su najpoznatija i najpristupačnija zaštita tijekom spolnog odnosa, lako dostupni u ljekarnama, drogerijama i online trgovinama. Navlače se na penis u erekciji i sprječavaju ulazak sperme u tijelo partnera ili partnerice. Pravilnom i dosljednom uporabom, učinkovito sprječavaju prijenos spolno prenosivih infekcija te štite od neželjene trudnoće. Uz kondom, preporučljivo je koristiti lubrikant na bazi vode ili silikona kako bi se smanjio rizik od pucanja kondoma i ozljeda sluznice. Važno je izbjegavati lubrikante na bazi ulja, jer oni mogu oslabiti materijal kondoma.
Kod oralnog seksa također moramo razmišljati o zaštiti, a ta zaštita može uključivati i dentalne brane – tanke, fleksibilne barijere od lateksa koje se postavljaju na vulvu ili anus. Dentalne brane nisu toliko široko korištene, no baš poput kondoma, smanjuju rizik od prijenosa spolno prenosivih infekcija. Ako nisu lako dostupne, moguće je improvizirati rezanjem kondoma kako bi se dobio sličan učinak.
2. Hormonalna kontracepcija
Kontracepcijski pilule najčešći su oblik hormonalne kontracepcije i djeluju tako da zaustavljaju ovulaciju. Hormonski flasteri, injekcije, implantati i vaginalni prstenovi također su opcije, ali rjeđe viđene. Hormonalna kontracepcija u Hrvatskoj je dostupna uz recept te zahtijeva savjetovanje s ginekologinjom ili ginekologom kako bi se procijenile moguće nuspojave i prikladnost metode. Spirala (IUD) također dolazi u hormonalnoj varijanti, ali i u bakrenoj. Stavlja ih ginekolog ili ginekologinja u maternicu, gdje mogu štititi od trudnoće 3–10 godina, ometajući put spermija i ovulaciju. Hormonalna kontracepcija ni u kojem obliku ne štiti od spolno prenosivih infekcija pa je tako prikladna metoda jedino u ekskluzivnoj monogamnoj vezi, kada su oba partnera sigurna da nisu nosioci neke spolno prenosive infekcije. Spolno prenosive infekcije često su asimptomatske, pogotovo kod muškaraca i da do njih dođe, dovoljan je samo jedan partner, samo jednom.
3. Kontracepcija za hitne slučajeve
Pilula za dan poslije može spriječiti neželjenu trudnoću nakon što se nezaštićeni seks već dogodio ili kada je drugi oblik kontracepcije zakazao (primjerice pukao je kondom). Dostupna je bez recepta u ljekarnama, ali važno je uzeti je što prije – idealno unutar 12 sati, a najkasnije unutar 72 sata nakon nezaštićenog odnosa. Učinkovitost ovog oblika kontracepcije opada što se kasnije uzme. Hitna kontracepcija dostupna je u Hrvatskoj, a djeluje tako da odgađa ovulaciju, što znači da jajašce ne može biti oplođeno spermijem. Pilula za dan poslije nije namijenjena redovitoj upotrebi, već hitnim slučajevima. Iako se izdaje bez recepta, o konzumaciji je preporučljivo konzultirati se s ljekarnicom ili ljekarnikom.
4. PrEP (pre-ekspozicijska profilaksa)
PrEP je metoda prevencije infekcije HIV-om koja uključuje uzimanje antiretrovirusnih lijekova prije potencijalne izloženosti virusu. Najčešće se koristi kod osoba s visokim rizikom od HIV-a, poput onih koje imaju nezaštićeni seks s partnerima čiji HIV status nije poznat ili imaju odnose s partnerom koji ima HIV pozitivan status. PrEP je vrlo učinkovit kada se koristi pravilno, ali ne štiti od drugih spolno prenosivih infekcija, pa se preporučuje kombinirati s kondomima. Lijek se uzima svakodnevno, a prije početka terapije potrebno je konzultirati se s liječnikom i obaviti medicinske preglede. Iako pruža visoku zaštitu od HIV-a, PrEP nije metoda zaštite od neplanirane trudnoće.
Razgovor kao ključ sigurnosti
Bez obzira koji oblik zaštite koristiš, razgovor ostaje temelj sigurnog seksa. Govoriti o zaštiti ne znači da sumnjamo jedni u druge, već da se međusobno poštujemo, gradimo odnos i intimnu povezanost na povjerenju. Pitanja poput, „Koju zaštitu koristiš?“ ili „Kada si se zadnji put testirao?“, ne bi trebala izazivati sram, već biti normalan dio komunikacije među osobama koje su seksualno intimne. Ako ti je neugodno započeti razgovor, pokušaj s rečenicama koje zvuče kao briga, a ne ispitivanje. Pitaj: „Važno mi je da oboje uživamo i da se osjećamo sigurno, koristiš li inače kondome?“ Ili reci: „Testiram se redovno, pa me zanima jesi li imao priliku u zadnje vrijeme?“
U zdravim odnosima, ovakva pitanja neće biti dočekana s ljutnjom, već s razumijevanjem. A ako je odgovor koji dobiješ grub ili ljutit, to je dobar znak da možda nije riječ o osobi s kojom je sigurno upustiti se u intimnosti. Ili barem znak kako prije toga morate popričati, s čim može pomoći i ovaj tekst o otvorenom razgovoru, o spolno prenosivim infekcijama.
Piše: Paula Brečak
Web: www.thewolfnomad.com
Instagram: www.instagram.com/thewolfnomad/
Powered by: www.lelo.com
Instagram: https://www.instagram.com/lelo_official/
Facebook: https://www.facebook.com/LELO.Official/
