Što je neplodnost i zašto je danas tako teško zatrudnjeti?

Oko 12-15% parova unutar očekivanog životnog reprodukcijskog prozora bilježi otežano zanošenje i/ili nemogućnost ostvarivanja trudnoće. Stoga se, prema definiciji svjetske zdravstvene organizacije, neplodnost tretira kao bolest koja iziskuje medicinsku pomoć s ciljem ostvarivanja pozitivnog ishoda

Reprodukcija je često ples po oštrici mača, između bioloških mogućnosti i suvremenog načina života. Socijalne poruke u širokom luku se razilaze od bioloških i guraju rađanje u dugu polovicu 30-ih i u rane 40-e.  Osim korporativnog sektora, kojemu nisu poželjne trudnice, medijska kultura, ali i kultura virtualnog svijeta propagiraju vječnost negirajući biološko starenje te promičući zamrzavanja jajnih stanica s porukom zamrzavanja biologije. Propagira se mogućnost ostvarenja svega, ali s nerealnim sagledavanjem stvarnih bioloških mogućnosti. 

 "Celebrityji" svojim nestarenjem i ostvarivanjem trudnoća u kasnim 40-ima podržavaju imaginaciju, često ne navodeći kako su trudnoću ostvarile mukotrpnim postupcima MAR-a (metodama potpomognute reprodukcije s i bez donacije jajne stanice biološki znatno mlađe žene). Nažalost, biološki smo programirani za znatno kraći vijek. Napretkom medicine, tehnološkim postignućima, znanosti općenito, životni vijek u svijetu takozvane zapadne kulture znatno se produljio. Biološko produljenje života pridonijelo je i promijeni socijalnih odnosa, mijenjajuću strukturu obitelji. Bahatost življenja koja je plasirana putem medijskih poruka i lakoća ostvarivanja roditeljstva uzimaju danak, najčešće kroz ženski sektor koji plaća golemu cijenu. Realno, svi postupci kroz koji prolazi par da bi ostvario roditeljstvo odvija se na i u ženskom tijelu.

Suočavajući se s nemogućnosti ostvarivanja trudnoće, emocionalna trauma bitno mijenja perspektivu odnosa prema reprodukciji i životu općenito. Iznimno je važno naglasiti da, usprkos svemu navedenom, pojedine biološke zakonitosti nismo evolucijski, ali ni tehnološki mogli promijeniti. Reproduktivne mogućnosti su ograničene, žene se rađaju s ovarijskom rezervom, odnosno s određenim brojem jajnih stanica. Starenjem neminovno odumire, odnosno smanjuje se broj jajnih stanica, te se time smanjuje i ovarijska rezerva, odnosno mogućnost ostvarivanja trudnoće.

Odmicanjem životne dobi povećava se broj neovulacijskih ciklusa u odnosu na ovulacijske cikluse i time se značajno smanjuje mogućnost ostvarivanja trudnoće. Mijenja se i kvaliteta jajnih stanica. Prvi značajniji pad u mogućnosti ostvarivanja  trudnoće bilježi se ulaskom u 30-e, naglašeniji od 35. godine, drugi nakon 38. godine. Prema mnogima koji se bave humanom reprodukcijom, trudnoća nakon 38 postaje raritet. Iznimno bitnu ulogu igra i obiteljsko nasljeđe, ako su majke i/ili bake ranije ušle u menopauzu (a mora se znati da se hormonske promjene prije samog ulaska u menopauzu počinju zbivati i nekoliko godina ranije) moramo imati na umu da je lako moguće da se to i nama dogodi.

Što je neplodnost (primarna, sekundarna, smanjena)? Infertilnost i subfertilnost

Nemogućnost ostvarivanja trudnoće pri redovitom održavanju spolnih odnosa u trajanju od 6 do 12 mjeseci smatra se primarnom neplodnošću, dok se nemogućnost zanošenja nakon već ostvarene, odnosno evidentirane, trudnoće smatra sekundarnom neplodnošću.

Upravo sekundarna neplodnost nakon spontanog pobačaja često zbunjuje ženu, odnosno partnere i donosi pitanja: ako sam mogla ostvariti trudnoću, što nije u redu da je ne mogu iznijeti. Spontano ostvarivanje trudnoće, koja rezultira i njenim spontanim prekidom, često ukazuje na nekvalitetu jajnih stanice i vrlo često je među prvim alarmima da se nešto značajnije zbiva s kvalitetom odnosa te ukazuje na to da je reprodukcijski prozor pri kraju. Nerazumijevanje i neprihvaćanje biološke nemogućnosti povremeno je izuzetno teško.

Infertilitet podrazumijeva sposobnost zanošenja, ostvarivanja trudnoće u vlastitom tijelu ili pomoću metoda potpomognute oplodnje/reprodukcije, ali nemogućnost iznošenja trudnoće, bilo da ona završava nepovoljnijim ishodom ili je lokalizacija same trudnoće izvan tijela maternice što onemogućuje njezin tijek.

Subfertilan spermiogram često je sinonim za spermiogram (test kojim se ocjenjuje kvaliteta oplodnog materijala muškaraca) koji ukazuje bilo na smanjeni broj ili na smanjenu pokretljivost spermija, odnosno smanjeni oplodni potencijal analiziranog spermiograma, tj. spermija. Dva nalaza subfertilnog spermiograma u razmaku od 3 mjeseca potrebna su da biste postavili dijagnozu slabe oplodne mogućnosti muškarca. Moramo uvijek imati na umu da su spermogrami često promjenljivi te da jedan dobar nalaz ne znači i uredan nalaz spermiograma kao i oplodnu moć muškarca. Svakako je povoljnije da par iza sebe ima ostvarenu trudnoću, bilo zajedno bilo pojedinačno.

Oko 12-15% parova unutar očekivanog životnog reprodukcijskog prozora bilježi otežano zanošenje i/ili nemogućnost ostvarivanja trudnoće. Prema podacima iz registara i literature, smatra se kako je otežano zanošenje u 35% slučajeva prouzročeno ženskim, u 35% muškim čimbenikom neplodnosti. Sama svjesnost o biološkoj mogućnosti ostvarivanja trudnoće može neupitno pomoći pri donošenju temeljne odluke o vremenu zatrudnjivanja te time promijeniti naše životne ishode.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina/
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/