Unatoč velikom napretku medicine i učinkovitom liječenju zahvaljujući kojemu osobe koje žive s HIV-om mogu doživjeti očekivani životni vijek i nisu zarazne, i dalje se, na sam spomen HIV-a koji je danas jedna od najbolje istraženih infekcija u povijesti, kod puno ljudi pokrene naučeni automatizirani odgovor na nekad opasnu situaciju, koji je u današnje vrijeme potpuno iracionalan. Otkuda toliki strah od HIV-a? Bojite li se i vi? Kako to da taj strah i dalje preživljava?

hiv

Prije svega, to je prva informacija koja je kolala vezano uz infekciju HIV-om i postao je sinonim za opaku smrtonosnu bolest što već odavno nije. Život s HIV-om još je uvijek, nažalost, obilježen strahom onih koji s njim žive, ali najmanje iz medicinskih razloga. Upravo s HIV/AIDS-om povezana stigma i prateća diskriminacija čine ovu bolest drugačijom od drugih kroničnih bolesti. Baš se zbog toga puno osoba koje žive s HIV-om u Hrvatskoj i u svijetu odlučuje se za šutnju. Sudjelujete li i vi u održavanju stigma i diskriminacije na životu?

Što je stigma?

Stigma je nepoželjna i diskreditirajuća karakteristika koju osoba posjeduje, temeljem koje se smanjuje pojedinčev status u očima društva (Goffman, E., 1963.)

Što je diskriminacija?

Kad se ljudi ponašaju u skladu s postojećim predrasudama, stigma vodi u diskriminaciju. Svaki oblik diskriminacije povreda je osnovnih ljudskih prava!

Zašto je stigmu i diskriminaciju teško zaustaviti?

Prije svega, pokazuju otpornost prema točnim informacijama, percepcija vam je usmjerena na informacije koje potvrđuju stereotipe, dok ostale zanemarujete ili odbacujete. Iako se radi o procesima koji su važni za naše svakodnevno funkcioniranje jer nam omogućuju brzu procjenu situacije na temelju prethodnih očekivanja to dovodi do stvaranja krivih predodžbi o drugim ljudima.

Život sa stigmom HIV/AIDS-a

Stigmatiziranje vodi diskriminaciji osoba koje žive s HIV-om, kroz npr. davanje otkaza, diskrimacije pri zapošljavanju, odbijanja pružanja usluga u zdravstvenom i drugim sustavima, stanovanju, socijalna izolacija... Ovim ponašanjima stvarate privid da su osobe koje žive s HIV-om neki “drugi”, moralno ih osuđujete, govorite da su to zaslužili i slično kako bi vam bilo lakše ne suočiti se s tim da se bilo tko može zaraziti HIV-om, da se to ne događa samo drugima te da ste možda i sami bili u riziku ili doveli nekoga u rizik. Zapamtite, stigma i diskriminacija pogoduju širenju HIV-a!!!

Kako se boriti protiv stigme i diskriminacije?

Prije svega, vlastitim primjerom. Budite model drugima. Educirajte se. Educirajte druge. Razgovarajte o spolnom zdravlju. Štitite svoje i tuđe spolno zdravlje. Testirajte se ako ste bili u riziku. Pitajte ono što ne znate.

Zapamtite, HIV-om se može zaraziti svatko!

Nisu važne godine, spol, socijalni status, seksualna orijentacija ili etnička pripadnost – nije bitno kojoj skupini pripadate (svi pripadamo nekoj skupini, tj. pripadamo tijekom života mnogim skupinama), rizična su neka ponašanja koja mogu lakše dovesti do infekcije HIV-om. To što je netko pripadnik neke skupine ne znači da se automatski rizično ponaša i takvo zaključivanje lako može dovesti do stigmatizacije i diskriminacije. Često se naglašava da su u riziku mladi, ok, na neki način jesu, ali onda krene zaključivanje da npr. starije osobe nemaju zašto ići na testiranja jer se, eto, oni kao uopće rizično ne ponašaju i nemaju spolne odnose, što nije istina, a može imati štetne posljedice, dovesti do kasne dijagnoze, manje uspješnog liječenja i lakšeg širenja infekcije.

HIV nije isto što i AIDS!

HIV je virus humane imunodeficijencije. On napada stanice imunološkog sustava koje se bore protiv infekcija što slabi imunološki sustav. Ako se HIV ne liječi, s vremenom uzrokuje AIDS. AIDS (engl.) i SIDA (franc.) skraćenice su za sindrom stečenog nedostatka imunosti, završnu fazu HIV infekcije do koje dolazi ako se osoba koja živi s HIV-om ne liječi. Ako se osoba koja živi s HIV-om liječi i redovno kontrolira, kod nje se neće razviti AIDS. Dakle, AIDS nemaju sve osobe koje žive s HIV-om i krivo je govoriti da netko ima AIDS zato što živi s HIV-om. Većina osoba koja živi s HIV-om nema i neće razviti AIDS.

hiv

HIV nije strašna bolest!

HIV je danas cjeloživotna kronična bolest koja se uspješno kontrolira lijekovima i s kojom osoba može doživjeti normalan očekivani životni vijek. Zasad ne postoje lijekovi koji mogu osobu potpuno izliječiti od HIV-a, tj. u potpunosti eliminirati virus iz organizma. Međutim, postoji vrlo djelotvorno antiretrovirusno liječenje (tzv. ART) kojim se virus drži na nemjerljivoj razini čime se praktički eliminira mogućnost prijenosa HIV-a. Uzimanjem terapije također se oporavlja imunološki sustav te sprječava razvoj AIDS-a.

Kako se HIV prenosi?

HIV je prisutan u krvi, sjemenoj tekućini (ejakulatu, preejakulatu) te vaginalnom sekretu. Rizik za infekciju HIV-om povećan je ako upotrebljavate nesterilni pribor za injektiranje droga, imate nezaštićene spolne odnose (najrizičniji je nezaštićeni analni spolni odnos zbog najosjetljivije sluznice, zatim vaginalni te rijetko, oralni), imate veći broj spolnih partnera, neku drugu spolno prenosivu bolest, kupujete ili prodajete seksualne usluge ili imate nezaštićene odnose s partnerom koji se rizično ponaša.

Kako se HIV ne prenosi?

HIV se ne prenosi zrakom ili dodirom kao npr. virus prehlade. HIV je prilično teško dobiti. Kao virus jako je osjetljiv, ne može preživjeti izvan tijela i treba mu domaćin. Ne prenosi se ubodom komaraca ili ugrizom životinja. Ne prenosi se preko sline pa ga ne možete dobiti ako npr. pijete iz iste čaše kao osoba koja živi s HIV-om, ako dijelite hranu, ljubite se, grlite, kupate u bazenu, dijelite WC školjku ili se brinete jer je kihnula/kašljala pored vas. To nisu načini prijenosa HIV-a!

Od izlaganja do infekcije: seksualni prijenos HIV-a

Do infekcije ne dolazi odmah nakon izlaganja situaciji u kojoj se možete zaraziti HIV-om. Nakon što tekućina koja sadrži HIV u dovoljnoj količini za prijenos dođe u kontakt s membranom sluznice, HIV mora proći težak put prije nego što može uzrokovati infekciju. Često HIV to ne može i ne dolazi do infekcije. Membrane sluznice su ranjive, ali ne i bespomoćne. Upravo zbog višeslojne zaštite i prisustva više sluzi, vaginalni i oralni nezaštićeni spolni odnosi predstavljaju daleko niži rizik od prijenosa HIV-a u odnosu na analni nezaštićeni spolni odnos.

hiv

Kako izgleda infekcija HIV-om?

Ako izloženost HIV-u dovede do infekcije HIV-om, infekcija počinje ulaskom HIV-a u organizam pa tijekom vremena (u odraslih prosječno 10 godina) ako se infekcija ne liječi, dolazi do postupnog propadanja imunološkog sustava i slabljenja njegove funkcije. Domaćin zbog neliječene infekcije i oslabljenog imunološkog sustava postaje ranjiv i obolijeva od oportunističkih infekcija i malignoma koji mogu dovesti do smrtnog ishoda. Osoba koja živi s HIV-om prije razvoja AIDS-a najčešće se osjeća dobro, ne primjećuje zdravstvene promjene i nema specifične vanjske znakove infekcije tj. ne možete samo po izgledu zaključiti da netko ima/nema HIV. Jedini način utvrđivanja infekcije u toj fazi jest testiranje na HIV.

Simptomi – je li to HIV?

Ako primijetite neke simptomi poput grlobolje i povišene tjelesne temperature možda ste i vi kao i mnogi drugi pomislili da ste možda zaraženi HIV-om, pogotovo ako ste pretraživali simptome na internetu. Je li moguće da se radi o HIV-u? Možda, ali vjerojatnost je iznimno mala, vjerojatno se radi o nekoj virozi. Vrlo je lako upasti u krug negativnih i pesimističnih scenarija o bolestima nakon izlaganja nekim rizicima. Ponekad čak i do granice gdje nam neprestano razmišljanje o mogućoj zarazi uzrokuje veliki stres i ometa svakodnevno funkcioniranje. To se lako može dogoditi kad je riječ o nespecifičnim simptomima kakvi se mogu javiti u ranoj fazi infekcije HIV-om.

hiv

Koliko ljudi živi s HIV-om?

Prema podacima UNAIDS-a i SZO, u svijetu je 2017. godine s ovom infekcijom živjelo 36,9 milijuna ljudi, od čega je 1,8 milijuna bilo novootkrivenih slučajeva zaraze HIV-om, a 940 000 ljudi umrlo je od posljedica AIDS-a. U Hrvatskoj je od 1985. kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om do kraja 2017. ukupno zabilježeno 1540 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 500 razvilo AIDS, a oko 265 ih je umrlo od posljedica AIDS-a. Vidljiv je i lagani pad u trendu obolijevanja od AIDS-a i broju smrti, između ostalog zahvaljujući ART-u te ranijem odazivu na testiranja. Gotovo 90% osoba koje žive s HIV-om zarazilo se nezaštićenim spolnim odnosom.

Lijekovi za liječenje infekcije HIV-om mogu ukloniti rizik spolnog puta prijenosa HIV-a

Možda će vas iznenaditi, ali osobe koje žive s HIV-om, redovito uzimaju lijekove i imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima. Liječenje infekcije HIV-om je učinkovito i danas postoje znanstveni dokazi da nemjerljiva količina HIV-a u krvi znači da se virus ne može prenijeti seksualnom partneru, čak i u slučaju nezaštićenog spolnog odnosa.

N=N znači Nemjerljiv = Nezarazan (engl. U=U meaning Undetectable = Untransmissible)

Svjetski dan AIDS-a

Uskoro nam se približava 01. prosinac, Svjetski dan AIDS-a. Obilježavamo ga i ove godine preventivnim kampanjama, edukacijama za mlade i zdravstvene djelatnike. Ove godine možete nas posjetiti na Info šatoru otvorenom za sve građane u petak, 29. studenoga na Trgu Petra Preradovića. Borite se s nama protiv stigme, dođite se educirati i uzeti edukativne materijale. Povedite sa sobom prijatelje i partnere. Posjetite naše stranice i saznajte više o našim aktivnostima i kampanji pod nazivom „Moja stvar“.

I za kraj...kako se možete zaštititi od HIV-a?

Osim ako ste u monogamnoj vezi bez prijašnjih partnera ili nakon što ste se oboje testirali, najbolje Vas od HIV-a može zaštititi upotreba kondoma pri svakom spolnom odnosu. Nijedan spolni odnos nije bez rizika, stoga vodite računa o svom i tuđem spolnom zdravlju. Ako ste prepoznali neke svoje rizike obratite nam se putem aplikacije Spolno zdravlje ili putem ostalih kanala udruge HUHIV. Pitajte, provjerite, testirajte se i liječite se na vrijeme. Brinite o svom i tuđem spolnom zdravlju.

maja erceg huhiv

Piše: Maja Erceg, mag. psih., HUHIV

Web stranica: www.lelo.com
Instagram: https://www.instagram.com/lelo_official/
Facebook: https://www.facebook.com/LELO.Official/

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.