Pauza... Pauza... Ili krajnji čas da započnemo ulagati u svoje tijelo

Prije, tijekom, nakon menopauze... Teško je pojasniti cijeli niz hormonskih bura koje tutnje ženskim tijelom. Sami menstruacijski ciklusi su sažetak ženskog života – proljeće, ljeto, bablje ljeto, jesen i zima – odnosno razdoblje neposredno nakon menzesa rano proljeće, sazrijevanje jajne stanice ljeto, dani neposredno nakon ovulacije bablje ljeto...

Bablje ljeto slika je perimenopauzalne, odnosno razdoblje menopauzalne tranzicije koje obilježava svaku ženu iznimno individualno, ovisno o razini njenih hormona i inicijalnom hormonskom statusu. Često prevaga estrogena nad progesteronom remeti dinamiku menstrualnog ciklusa i ne prepoznajemo prve znakove ulaska u razdoblje tranzicije. Bojimo se neželjenih trudnoća ne shvaćajući da tijelo žudi za dodatnim oporavkom, njegom i pojačanom brigom.

Estrogen, glavni pokretač ženskog reproduktivnog sustava, ali i suodgovoran čimbenik ženskog zdravlja, sustavno djeluje izvan reprodukcijskog sustava, izravno djelujući na brojne fiziološke funkcije u našem tijelu, ostvarujući ključnu ulogu u fiziologiji i metabolizmu masnog tkiva, izgradnji kostiju, izravno djeluje na kardiovaskularni i živčani sustav vežući se na receptore u krvnim žilama ili stanicama mozga. Estrogen, ključan hormon humane reprodukcije, nastaje kao produkt jajne stanice. Staničnim starenjem mijenja se hormonska produkcija, koja u konačnici dovodi do manifestnih promjena unutar ženskog tijela.

Spektar promjena je sa svojom simptomatologijom iznimno individualan, često nas "pikne" tamo gdje smo najtanji. Ovisi o brojnim čimbenicima, životnom stilu, osobnom stavu, obiteljskoj genetici, pre egzistentnim i postojećim bolestima (povišen tlak, dijabetes, poremećaji rad štitnjače, autoimune bolesti). Ulazak u razdoblje druge hormonske tranzicije / postmenopauze ne ovisi o broju ostvarenih i iznesenih trudnoća, duljini dojenja, primjeni hormonske kontracepcije, o socijalnoj sredini iz koje potječe žena ni o njenoj tjelesnoj konstituciji (visina/težina) niti o etničkoj pripadnosti. Vrijeme ulaska u menopauzu genski je predodređeno i ne mijenja se već stoljećima.

Dijagnoza menopauze postavlja se retrogradno i sinonim je za posljednju menstruaciju. Sama menopauzalna tranzicija može trajati nekoliko godina 3, 5, 7 i do 10 godina. Zasigurno je vrijeme kada je krajnji čas da započnemo ulagati u svoje tijelo. Vrijeme menopauze udruženo je s biološkim starenjem i time udruženo s porastom bolesti sukladno sa starenjem. Pad razine hormona (estrogena) neposredno je povezan s porastom kardiovaskularnih bolesti, kao jednim od vodećih uzročnika smrtnog ishoda za žene tijekom klimakterija i senija.

Osteoporoza kao sustavna bolest skeletnog sustava neposredna je posljedica pada estrogena. Obilježava je rahlost skeletona i smatra se jednom od najozbiljnijih komplikacija perimenopauze i postmenopauze, koja može imati goleme posljedice na kvalitetu života žena. Promjene u kvaliteti sluznica (oka, usna šupljina, sluznica vagine), i kože, oku su vidljive promjene žena uslijed gubitka kvaliteta kolagena, gubitka potkožnog masnog tkiva i redukcije u zadržavanju vode u površinskim slojevima kože. Promjene kože izdaju našu dob, vrište i govore jasno o biološkoj dobi te su jasna slika gubitka razine progesterona. Gubitak kvalitete kolagena odraz je gubitka biološke aktivnosti estrogena.

Odvajanjem vremena za sebe, uvođenjem tjelovježbe štitimo ne samo kosti, već i naše mentalno zdravlje. Uvođenje intelektualne aktivnosti održava stanice mozga aktivnima i štiti nas na neki način od ulaska u kognitivne promjene. Ples kao fizička aktivnost koja nosi ugodu, pogoduje u zaštiti od Alzheimerove bolesti. Toliko je razina koje zahtijevaju našu brigu o sebi samima, naše tijelo će poštovati ono što uložimo u njega. Briga o mentalnom i emocionalnom zdravlju često je zanemarena od strane društva i pojedinaca. Promjene koje bilježe žene na emocionalnom i metalnom polju često su posljedica hormonske promjene pada razine estrogena i progesterona kao ključnih biološki modulatora. Briga o zdravlju započinje još u tridesetima. Odabirom aktivnosti i brige o sebi samima odabiremo i kvalitetu naših života.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina/
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/