Koji su najčešći uzroci neplodnosti?

Infekcije gornjeg i donjeg dijela ženskoga genitalnog trakta, pretjerano konzumiranje alkohola, pušenje, pretjerana tjelesna težina, sve su to faktori koji mogu utjecati na neplodnost. Kako teče put prema utvrđivanju neplodnosti? Koje pretrage se prvo rade? Koje zdravstvene probleme treba najprije isključiti i ako postoje izliječiti?

Unazad više desetljeća bilježi se pad reproduktivne sposobnosti u muškoj populaciji (bjelačkoj), takozvanog zapadnjačkog stila života. Nedvojbeno tome pridonosi način života (konzumacija alkohola, nikotin, konzumacija droga, stres, prehrana), ali i izloženost okolišnim čimbenicima (teški metali), nepovoljni čimbenici radne okoline (visoke temperature – varioci), niske temperature (hladnjače), radna mjesta s ionizirajućim zračenjem. Isto kao i u žena, odgađanje ostvarivanja roditeljstva pridonosi padu oplodne mogućnosti. Kod žena odgađanjem reprodukcije raste i broj stečenih promjena koje onemogućuju jednostavno ostvarivanje trudnoće u vlastitom tijelu (upalne bolesti, endometrioza, stečene bolesti, operativni zahvati).

Infekcije - koje i koliko mogu utjecati na neplodnost?

Promjena spolnih navika, odnosno društvena prihvatljivost učestalih promjena spolnih partnera, pridonijela je sve većoj rasprostranjenosti spolno prenosivih bolesti, koje kao posljedicu mogu imati otežano zanošenje i iznošenja trudnoće. Infekcije gornjeg i donjeg dijela ženskoga genitalnog trakta često se otkrivaju tek pri ginekološkom pregledu jer, nažalost, vrlo često tijek same infekcije može proći klinički posve nezapaženo. Ponašaju se poput tihe bombe u tijelu te kao posljedicu mogu imati trajno oštećenje jajovoda, kronične upale vrata grlića maternice s ili bez odstupanja u papa testu, što sa sobom povlači niz posljedica, kako za ženinu reprodukciju tako i zdravlje u cijelosti. Utvrđivanje spolno prenosivog uzročnika temelji se na laboratorijskoj analizi obrisaka.

Liječenje je nužno istovjetno za oba spolna partnera, kao i kontrola uspješnosti provedene terapije po njezinom završetku. Pri uočavanju i minimalnih promjena na spolovilu popraćenim subjektivnim ili objektivnim osjećajem svrbeža, nelagode, pojačanim iscjetkom, crvenilom te pojavom izraslina, odmah se obratite ginekologu s ciljem uzimanja obriska na spolno prenosive bolesti i prepisivanjem terapije kako za vas tako i za partnera. Infekcije rodnice, koliko god se mogu naizgled doimati bezazleno, kao posljedicu mogu imati niz komplikacija (ovisno o uzročniku) kao što upale jajnika, jajovoda, maternice. Sve to može dovesti do nemogućnosti zanošenja, iznošenja trudnoće ili rađanja zdravog djeteta.

Posebice su pogubne "tihe" klamidijske infekcije koje nisu nužno popraćene burnom kliničkom slikom, a mogu ostaviti trajno upalno promijenjene jajovode, što kao posljedicu može imati nemogućnost zanošenja ili izvanmaterničnu trudnoću. Sličnu dinamiku ponašanja mogu imati i infekcije mikoplazmama. Virusne infekcije, bilo HPV-om ili genitalnim herpesom, odgovorne su pak za promjenu stanica na grliću i odstupanja u papa nalazu, što može dovesti do zahvata na materničnom grliću koji kao posljedicu mogu imati otežano ostvarivanje ili iznošenje trudnoće.

Životni stil i plodnost

Pretjerano konzumiranje alkohola, kao i pušenje ponašaju se kao antinutrijenti, sprječavajući apsorpciju hranjivih tvari (vitamina i minerala) koji su nužni u urednom molekularnom funkcioniranju tijela. Stoga je preporučljivo barem četiri mjeseca prije ostvarenja trudnoće prestati pušiti i konzumirati alkohola. Sve što unosimo u organizam utječe na svaku stanicu našeg tijela, stoga je nesumnjivo prehrana izuzetno bitna u ženskom zdravlju. Neobično je važan pravilan unos esencijalnih masnih kiselina (omega 3 i 6), cjelovitih žitarica, mahunarki, svježeg voća i povrća, od složenih ugljikohidrata nerafiniranih šećera, žitarica te organske soje.

Pretjerana tjelesna težina ne samo da predstavlja jedan od vrlo važnih čimbenika u regulaciji općeg tjelesnog zdravlja, već čini i bitnu stavku u ostvarivanju reprodukcije. Masno tkivo predstavlja tiho hormonsko skladište, u masnim stanicama stvara se derivat muškog spolnog hormona koji se metabolizira u biološki manje aktivan estrogen te tijekom vremena uspostavlja se hormonski status quo koji sprječava ovulaciju. Redukcijom tjelesne težine za 10% može se postići puno u mijenjanju hormonskog miljea. Pravilnim unosom i dinamikom prehrane utječemo indirektno i na rad gušterače i lučenje inzulina kao bitnog čimbenika ne samo u kontrolni hormonskog statusa već i u održavanju rane trudnoće. Redovitom tjelovježbom i njezinim pozitivnim učincima za sveukupno zdravlje ujedno možemo imati i pozitivne posljedice u funkciji hormonskog statusa, jer oslobađanjem stresa posljedično možemo regulirati i hormonsku aktivnost, ostvariti osjećaj zadovoljstva koji bitno pridonosi homeostazi.

Utvrđivanje neplodnosti

Ocjena plodnosti temelji se na općoj zdravstvenoj i ginekološkoj anamnezi kao i biokemijskim vrijednostima raznih hormona (LH, FSH, AMH, inhibina B, E2). Ako se registrira porast hormona FSH opetovanim većim vrijednostima u relativno kratkim razmacima i porast vrijednosti estrogena E2, uz pad vrijednosti hormona AMH (rezultat gubitka antralnih i primordijalnih folikula), postavlja se dijagnoza perimenopauze (razdoblje prije prestanka menstrualnog krvarenja do godinu dana nakon prestanka mjesečnih krvarenja). Bilježenje porasta hormona luteinizacije LH u žena s urednim menstrualnim ciklusima može biti jedan od prvih markera mogućeg zatajenja ovarijske funkcije (POF).

Danas je poznata mogućnost predikcije ulaska u ovarijsku disfunkciju pomoću vrijednosti anti Mullerovog hormona (AMH), glikoproteina koji luče jajne stanice i koji je direktni pokazatelj ovarijske rezerve; postoji negativna povezanost AMH sa životnom dobi (što je žena starija, ima manji broj jajnih stanica i time je vrijednost AMH manja). Ako žena u određenoj generativnoj životnoj dobi ima AMH npr. na 5 percentili (skala raspodjele vrijednosti AMH), možemo procijeniti da će joj ulazak u menopauzu biti u 42. godini, i stalno moramo imati na umu da prijelazno razdoblje započinje 3-10 godina prije ulaska u menopauzu (npr. 32-39 godine života) i da ranije planira svoju reprodukciju.

Uvođenje i istodobni razvoj ultrazvučne tehnologije u ginekološkoj praksi prije sada više od 40 godina omogućilo je ne samo ocjenu morfologije struktura ginekoloških organa s osnovnim ciljem isključivanja zloćudnih bolesti, već i ocjenu stanja i promjena unutar male zdjelice vezano za menstruacijski ciklus i reprodukciju. Stoga je ultrazvučna tehnologija postala ne samo dijagnostičko sredstvo nego i nezamjenljivo pomagalo u ocjeni stanja i dinamičkih promjena unutar male zdjelice kako fizioloških tako i patoloških promjena, i to tijekom pojedinog menstruacijskog ciklusa, ali i unutar životnog vijeka žene, pa tako i u procjeni ovarijske rezerve (koja uključuje procjenu volumena jajnika i endometrija, ocjenu broja folikula).

Trudnoće u kasnim 30-ima i ranim 40-ima često obilježavaju komplikacije zbog prisutnih bolesti (npr. poremećaj funkcije štitnjače, šećerna bolest, povišeni krvni tlak, zloćudne bolesti…), ali i kao posljedica starije životne dobi. Također, veći je gubitak trudnoća zbog pada kvalitete jajnih stanica, koje su u izravnoj korelaciji s dobi žene. S dobi majke raste i broj invazivnih pretraga (aspiracija korionskih resica, rana amniocenteza, kordocenteza / placentocenteza) s ciljem isključivanja kromosomskih grešaka.

Određena populacija žena danas se sve kasnije odlučuje za majčinstvo u želji usklađivanja karijere i majčinstva. Međutim, nema pokazatelja u biološkom produljenju plodnosti u žena, samo su se promijenili socioekonomski uvjeti.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina/
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska/