Zašto cjepiva spašavaju živote i kako djeluju cjepiva protiv COVID-19?

Iako se iznimno puno svjetskih resursa već godinu dana usmjerava gotovo isključivo na proučavanje SARS-CoV-2, načina kako spriječiti i zaustaviti razvoj bolesti te pogotovo težih oblika COVID-19 te kako spriječiti i što bolje razumjeti infekciju koronavirusom, među mnogima i dalje vlada zbunjenost i nevjerica kad su u pitanju cjepiva koja su razvijena te su postala ili postaju dostupna diljem svijeta pa tako i u Europi i Hrvatskoj. Jeste li se već cijepili ili to planirate ili ste među onima koji se ne usude ili nisu sigurni hoće li se cijepiti? Zbog čega su cjepiva jedan od najvećih izuma čovječanstva i zašto spašavaju živote?

Stručnjaci diljem svijeta slažu se da je izum cjepiva jedan od najvažnijih izuma moderne medicine. Iako je cijepljenjem spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom, posljednjih godina do izražaja dolazi pojačani otpor prema cijepljenju te je 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila otpor cijepljenju jednim od najvećih prijetnji globalnom zdravlju.

Imali smo prilike vidjeti učinak otpora prema cijepljenju kad je u pitanju cjepivo protiv infekcije HPV-om, uzročnikom raka vrata maternice čija je smrtnost 50%. U Hrvatskoj svake godine od raka vrata maternice oboli 400, a umre gotovo 200 žena.  U Hrvatskoj svaki drugi dan umre jedna žena od raka vrata maternice, u Europi jedna svakih 18 minuta, a na svjetskoj razini jedna svake dvije minute. Rak vrata maternice drugi je najčešći rak u žena, a cjepivo protiv HPV-a sprječava njegov nastanak i predstavlja ogroman iskorak u prevenciji jer doslovno spašava živote. Unatoč tome što je ovo zapravo cjepivo protiv raka, što je provjereno i sigurno za upotrebu, mnogo je roditelja bilo zabrinuto ili se protivilo cjepivu te nije iskoristilo priliku za besplatnim preporučenim cijepljenjem svoje djece. Sada, kada napokon postaju dostupna cjepiva protiv bolesti COVID-19, otpor prema cijepljenju opet ostavlja svoje posljedice.

Otkud potiče otpor prema cijepljenju?

Otpora prema cijepljenju prije nije toliko bilo i većina ljudi prihvaćala je cijepljenje kao efikasan način da izbjegnu mnoge teške zarazne bolesti, ali nekoliko krivih rezultata krajem 1990-ih drastično je utjecala na javno mišljenje. Wakefield je u kasnije diskreditiranom članku koji je objavljen u medicinskom časopisu Lancet 1998. tvrdio da koktel cjepiva MMR (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole) kod djece uzrokuje autizam. Ubrzo se utvrdilo da je lagao zbog financijske koristi (financirali su ga odvjetnici kojima je trebao argument za milijunsku tužbu protiv proizvođača cjepiva). Zbog nemoralnog ponašanja Wakefield je ostao bez medicinske dozvole u Britaniji te je nastavio širiti propagandu u SAD-u na čemu se i obogatio. Golema sredstva uložena su da bi se istražilo ima li povezanosti autizma i cijepljenja te je ustanovljeno da takva povezanost ne postoji. Međutim, posljedice njegovih tadašnjih tvrdnji su dugoročne, utrošeno je jako puno resursa da bi se krivi rezultati ispravili, a štetan utjecaj odjeka ovoga u javnosti traje i danas te je dovelo do nepovjerenja prema znanstveno utvrđenim činjenicama kad je cjepivo u pitanju. 

Čimbenici otpora prema cijepljenju

Od kad su uvedena, cjepiva kontinuirano smanjuju broj oboljelih i preminulih te umanjuju socijalni i ekonomski teret koji je povezan sa zaraznim bolestima. Međutim, iako su cjepiva dokazano sigurna i učinkovita, kod mnogih pojedinaca pomisao na njih izaziva nelagodu te neki i izbjegavaju cijepljenje. Riječ o globalnom fenomenu koji je vrlo složen i povezan s različitim čimbenicima. S jedne strane se nalaze ljudi koji koriste sva dostupna i propisana cjepiva, dok s druge strane dio ljudi prihvaća neka, ali ne sva cjepiva, a dio ljudi potpuno odbija sva cjepiva. Donošenje odluke o cijepljenju ovisi o mnogo naizgled nepovezanih čimbenika, kao što su emocionalni, politički, vjerski i kulturološki čimbenici. Drugim riječima, pojedinci koji izbjegavaju cijepljenje to čine iz različitih razloga. Razlozi zbog kojeg ljudi odbijaju cijepljenje su složeni - savjetodavna skupina za cijepljenje SZO-a navodi samouvjerenost, nedostupnost cjepiva i manjak povjerenja kao glavne razloge u podlozi oklijevanja (SZO, 2019).

Neki od čestih razloga su iskustvo s nuspojavama koje je dovelo do straha od budućih cjepiva te svjetonazor i moralne vrijednosti jer neki cijepljenje smatraju prisilnim činom koji ograničava njihovu slobodu i individualnost. Ono što je ipak zajedničko većini osoba koje izbjegavaju cijepljenje jest nepovjerenje prema cjepivima te svim stručnjacima uključenima u proces cijepljenja, uključujući znanstvenike, liječnike, političare. Osim toga, mnogi pojedinci koji izbjegavaju cijepljenje osjećaju niz neugodnih emocija kad razmišljaju o cijepljenju. Često osjećaju strah, tjeskobu, pa čak i ljutnju i gađenje prema cjepivima. Ovakve snažne neugodne emocije utječu na stvarnu procijepljenost – pojedinci koji osjećaju neugodu prema cjepivima češće izbjegavaju cijepljenje. Međutim, osim što izbjegavaju cijepljenje, pojedinci koji osjećaju ovakvu odbojnost prema cjepivima češće vjeruju i u neke od teorija zavjera koje se tiču cijepljenja. Kada se govori o teorijama zavjera vezanima za cijepljenje, uglavnom je riječ o netočnim vjerovanjima da se cijepljenje u društvu promiče radi nekih ''skrivenih'' ciljeva i interesa, recimo financijske zarade proizvođača cjepiva.

Odluka o tome hoćete li cijepiti sebe, nekoga bliskog ili svoje dijete također nije uopće laka. Dapače, to je vrlo složena i zahtjevna odluka koja ima svoje različite faze. Često se dogodi da pojedinci koji su redovito cijepili u nekom trenutku počnu sumnjati u cjepiva jer su imali neugodno iskustvo unutar zdravstvenog sustava. Nažalost, ponekad ne uspijevaju dobiti odgovore na svoja pitanja i brige od zdravstvenih stručnjaka pa se okreću traženju odgovora na internetu što može dovesti do jačanja nepovjerenja prema cjepivima i traženja podrške istomišljenika. Naime, ljudi često ne znaju prepoznati stručne izvore informacija te se više oslanjaju na anegdotalne primjere i iskustva drugih ljudi čime zanemaruju znanstveno valjane informacije koje dolaze iz brojnih kvalitetnih istraživanja provedenih diljem svijeta. Internetske stranice posvećene ne-cijepljenju daju prostor osobama koje se lažno ili neopravdano predstavljaju kao stručnjaci o cijepljenju, podaci se prikazuju iskrivljeno prenaglašavajući negativne posljedice cijepljenja, a zanemarujući sve dobrobiti. Također se afirmirane stručnjake pokušava na različite načine diskreditirati kako bi se poduprle neopravdane i netočne tvrdnje.

Kako utjecati na otpor prema cjepivu

Danas je širenje neprovjerenih informacija koje zbunjuju još naglašenije i jednostavnije zbog mogućnosti koje pružaju društvene mreže. U posljednje vrijeme ipak se i neke društvene mreže ograđuju te ne cenzuriraju objavu sadržaja kojima se provjereno šire lažne i štetne informacije. Otporu cijepljenju pridonosi i to što smo se navikli na sve ono dobro što su programi cijepljenja omogućili i što uzimamo zdravo za gotovo, pogotovo ako nismo iz generacija koje su bile direktno zahvaćene tim infekcijama. Tako često zaboravljamo da su mnoge opasne i smrtonosne zarazne bolesti zbog cijepljenja iskorijenjene npr. da je u Hrvatskoj prije uvođenja cjepiva godišnje petstotinjak djece obolijevalo od dječje paralize, ozbiljne bolesti koju je uzrokovao poliovirus, a zahvaljujući upravo cjepivu i visokoj procijepljenosti zadnji je slučaj zabilježen 1989. godine.

Većina ljudi koji izražavaju skepsu prema cjepivima nisu antivakseri – samo su pogrešno ili nedovoljno informirani, obmanuti propagandom glasnih, agresivnih i dobro organiziranih te međunarodno umreženih antivakserskih grupacija. Ljude obmanute propagandom potrebno je ravnopravno uključiti u javnu raspravu i pružiti im činjenično utemeljene i jasne odgovore na pitanja koja ih muče.

Važno da su pojedincima koji imaju pitanja i brige vezane uz cijepljenje dostupni odgovori od strane stručnih osoba te da stručnjaci pritom daju točne i valjane informacije o cjepivima, ali i pristupe s razumijevanjem, olakšaju brige i strahove vezane uz cijepljenje koje pojedinci možda imaju. Imamo prilike svjedočiti da to nije baš uvijek bilo tako što je rezultiralo nizom nesporazuma i nepovjerenjem između donositelja odluka, stručne zajednice i javnosti.

Cijepljenje – najuspješnija medicinska intervencija i javnozdravstvena mjera

Informacije o cijepljenju općenito i cjepivima protiv COVID-19 ponekad su na internetu raštrkana i mogu vas zbuniti kad se pokušavate informirati. Kako bih vam malo olakšala traženje, ovdje ću pokušati sažeti neke najvažnije informacije vezano uz samo cijepljenje te cjepiva protiv COVID-19, a na kraju članka navela sam korisne izvore informacija koje sam koristila kao izvore pa tamo možete pronaći detaljnija pojašnjenja. 

Cijepljenje predstavlja najuspješniju javnozdravstvenu mjeru, koja spašava i spasila je više ljudskih života od bilo koje druge medicinske intervencije u povijesti medicine. Cijepljenje (vakcinacija ili imunizacija) medicinski je postupak kojim se primjenom cjepiva u organizam potiče stvaranje specifične obrane organizma od određenih uzročnika zaraznih bolesti. Jednostavno rečeno, poanta je cijepljenja kao preventivnog medicinskog postupka da zdrav čovjek ostane zdrav. Cjepiva podučavaju naš imunološki sustav kako nas zaštititi od bolesti. Znatno je sigurnije da naš imunološki sustav nauči kako se zaštititi od bolesti COVID-19 cijepljenjem nego zaražavanjem virusom i obolijevanjem.  Važno je za razumjeti da znanstvena istraživanja diljem svijeta opetovano pokazuju kako je cijepljenje sigurna i učinkovita metoda borbe protiv različitih zaraznih bolesti te je ključna sastavnica globalnih javnozdravstvenih programa.

Kako djeluju cjepiva protiv bolesti COVID-19?

SARS-CoV-2 uzrokuje infekciju pomoću proteina na svojoj površini, tzv. proteina šiljka, pomoću kojeg se veže za stanice u tijelu, ulazi u njih i uzrokuje bolest. Zato se većina cjepiva razvija na način da cilja upravo taj protein šiljka. Cjepivo u organizmu uzrokuje stvaranje protutijela (nazivamo ih i antitijela) tj. proteina koji se nalazi u krvi i nastaje kao odgovor na strane tvari, u ovom slučaju virus, koji napada tijelo. Protutijela štite naše tijelo od bolesti vezujući se za te organizme i uništavajući ih. Cjepivo također stvara T-stanice koje su, zajedno s protutijelima, usmjerene protiv šiljka i tako onemogućavaju ulazak koronavirusa u ljudske stanice. Cjepiva, ukratko, pripremaju imunološki sustav na prepoznavanje i obranu tijela od bolesti za koju su namijenjena, u ovom slučaju koronavirusa.

Sva trenutno odobrena cjepiva, Comirnaty (Pfizer/BioNTech), Moderna Biotech. i AstraZeneca koje je EMA (Europska medicinska agencija) već odobrila za primjenu u EU, kao i cjepiva koja su trenutno u procesu odobravanja kod EMA-e, djeluju na način da u stanicama organizma potiču stvaranje proteina šiljka kakav na svojoj površini nosi koronavirus. Imunološki sustav osobe prepoznaje ovaj protein kao strani te kao prirodnu obranu tijela protiv njega proizvodi protutijela i T-stanice. Ako nakon cijepljenja osoba dođe u kontakt s virusom SARS-CoV-2, imunološki sustav će ga prepoznati i biti spreman za obranu, čime će osoba biti zaštićena od bolesti COVID-19.

Cjepiva Comirnaty i Moderna to postižu tako da pomoću molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK) stanicama daju gensku uputu za stvaranje proteina šiljka. Druga dva cjepiva, proizvođača AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu te proizvođača Janssen Vaccines & Prevention, sadrže druge, za ljude neškodljive viruse iz porodice adenovirusa. Ovi virusi su izmijenjeni tako da sadrže gen koji u stanicama organizma potiče stvaranje proteina šiljka koronavirusa.

Sigurnost cjepiva

Proizvodnja ovih cjepiva pratila je smjernice za proizvodnju i svih ostalih cjepiva i u tom smislu nije bilo nikakvih prečica. Agencije za lijekove osiguravaju kontrolu i proizvodnju cjepiva na najvišoj razini. Cjepivo za COVID-19 razvijeno je brzo zbog globalne javnozdravstvene krize kao i ranijeg tehnološkog napretka i postojećih znanja u proizvodnji mRNA cjepiva, a adenovirusno cjepivo je već uspješno razvijeno protiv drugih bolesti. Osim toga vlade EU-a, SAD-a i drugih zemalja ulagale su ogromna sredstva u razvoj cjepiva čime je omogućena niska otkupna cijena te masovna produkcija cjepiva. Na taj je način znanost razvila kvalitetno cjepivo koje je važno sredstvo u borbi protiv ove pandemije.

Prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere regulatornog tijela te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. U ovom slučaju, da bi cjepivo bilo dozvoljeno na teritoriju Europske unije treba ga odobriti Europska agencije za lijekove (EMA).

Cjepiva COVID-19 prošla su sve uobičajene korake potrebne za razvoj sigurnog i djelotvornog cjepiva. Ali, njihov razvoj kretao se mnogo brže nego inače. To je zato što su cjepiva istodobno prošla sve svoje razvojne faze, a ne jednu za drugom. To je učinjeno kako bi ih se učinilo što je prije moguće dostupnim.

Zaštita od COVID-19

Nakon primanja preporučenih doza cjepiva COVID-19, većina ljudi bit će zaštićena od virusa. Mala je šansa da dobijete COVID-19 ako ste cijepljeni. No, i ako dobijete COVID-19, cjepivo može smanjiti ozbiljnost vaših simptoma što je ključno kako biste izbjegli moguće teške komplikacije bolesti. Čak i nakon što primite sve preporučene doze cjepiva, nastavite slijediti javnozdravstvene savjete i upute o tome kako zaustaviti širenje virusa poput održavanja socijalne distance, nošenja zaštitnih maski te učestalog i pravilnog pranja ruku. S obzirom na trenutno ograničene informacije o tome u kojoj mjeri cjepivo utječe na samo širenje virusa te koliko dugo traje zaštita stvorena nakon cijepljenja, cijepljene osobe trebale bi se pridržavati svih trenutnih preporuka  kako bi zaštitile sebe i druge, uključujući:

• nošenje maske
• održavanje fizičke distance najmanje 2 metra od drugih osoba
• izbjegavanje većih druženja i okupljanja
• često pranje ruku
• pridržavanje smjernica i uputa za radno mjesto, školu, javne prostore, putovanja…
• samoizolacija nakon bliskog kontakta s osobama zaraženima virusom SARS-CoV-2
  https://www.hzjz.hr

Mogu li se cijepiti osobe s prijašnjim alergijskim reakcijama?

Prema dosadašnjim podatcima alergijske reakcije na pelud, ambroziju, prašinu, školjke, penicilin, razne lijekove i jaja nisu prepreka cijepljenju protiv COVID-19. Ozbiljna kontraindikacija je jedino anafilaktički šok kojega je osoba imala na neki od sastojaka cjepiva. Stoga je sve važne informacije o prijašnjim alergijama nužno reći liječniku koji provodi cijepljenje.

Mogu li se cijepiti osobe s akutnim ili kroničnim bolestima?

Jednostavan odgovor na ova pitanja jest da se ponašamo kao i u slučaju cijepljenja protiv gripe. To znači da bolesnici u akutnim fazama bolesti ne bi trebali primiti cjepivo dok god traje akutna faza bolesti. Nakon nestanka simptoma, a u dogovoru s liječnikom, te se osobe također mogu cijepiti. Prema dosadašnjim podacima osobe koje boluju od dijabetesa, srčanih bolesti, povišenog tlaka, tumora i zbog njih primaju razne terapije, mogu se cijepiti ako nisu u kritičnom zdravstvenom stanju. U tim slučajevima, prije odluke o cijepljenju neophodno je obaviti konzultacije s liječnicima koji nadziru njihovu osnovnu bolest.

Cijepljenje onkoloških bolesnika

Europsko društvo za medicinsku onkologiju (ESMO) objavilo je zaključke o cijepljenju onkoloških bolesnika protiv bolesti COVID-19: Zaključci o cijepljenju onkoloških bolesnika protiv bolesti COVID-19

Mogu li se cijepiti trudnice?

Za sada nema podataka o sigurnosti cjepiva COVID-19 kod trudnica. Bazirano na sadašnjem znanju, mRNA cjepiva nemaju povećan rizik kod trudnica i ako to žele, trudnice se mogu odlučiti na cijepljenje. Kod donošenja takve odluke, trudnice i njihovi liječnici trebaju uzeti u obzir prevalenciju COVID-19 u njihovoj sredini i rizik zaraze trudnice, kao i moguće posljedice na trudnoću od prebolijevanja COVID-19.

Cijepljenje protiv COVID-19 – najčešća pitanja i odgovori

Zbog velikog broja upita građana i velikog interesa za ovu temu, stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) odgovorili su na 39 najčešćih pitanja vezanih za cijepljenje protiv COVID-19 bolesti pa izdvajam ovo kao mjesto na kojemu ćete možda pronaći odgovore na pitanja koja Vas muče:

Cijepljenje protiv COVID-19 bolesti: Najčešća pitanja i odgovori

Odgovore na mnoga pitanja možete također pronaći i ovdje:

COVID-19 - kada se cijepiti i kojim cjepivom

HALMED – odgovori na pitanja

Imaš znanje, budi primjer!

Imaš znanje, budi primjer! slogan je javnozdravstvene kampanje koju je pokrenulo devet komora u zdravstvu u Republici Hrvatskoj. Cilj kampanje dodatno je informiranje zdravstvenih djelatnika o važnosti i svim aspektima cijepljenja protiv virusa SARS-CoV-2. Cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2 stoga je spas u teškoj borbi s epidemijom koju na svojim leđima nose upravo zdravstveni radnici. Ova javnozdravstvena kampanja prati proces cijepljenja koje se provodi među zdravstvenim radnicima. Logo kampanje je IGG protutijelo kao simbol imunološkog odgovora protiv SARS-CoV-2 virusa. Na webu kampanje možete pronaći brojne činjenice potrebne za dodatno i detaljno informiranje zdravstvenog osoblja o svim aspektima cijepljenja kao i odgovore na vaša pitanja o cijepljenju. Nositelji ove kampanje su Hrvatska komora dentalne medicine,  Hrvatska komora fizioterapeuta,  Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora. Kampanja ima brojne podržavatelje i zagovaratelje, a radi se o najvišim državnim institucijama, obrazovnim institucijama, udruženjima različitih profila zdravstvenih radnika, kao i mnogim eminentnim hrvatskim i svjetskim stručnjacima i znanstvenicima.

Cijepimo se iz poštovanja prema životu, drugima i sebi

Izvori:

https://www.hzjz.hr
https://www.koronavirus.hr
https://www.halmed.hr
https://www.halmed.hr
https://www.halmed.hr
https://www.plivazdravlje.hr
https://faktograf.hr
https://www.vecernji.hr
http://www.svezanju.hr
https://www.gkmm.hr
https://perspectives.esmo.org
https://www.hzjz.hr
https://www.budiprimjer.hr
http://hlpr.hr
https://www.zdravobudi.hr
https://imunizacija.hr
https://ec.europa.eu

Piše: Maja Erceg Tušek, mag. psih. 
Web stranica: www.lelo.com
Instagram: https://www.instagram.com/lelo_official/
Facebook: https://www.facebook.com/LELO.Official/