Roman Milane Vuković Runjić „Demoni i novinari" obavijen je neobičnom medijskom tišinom, iako je riječ o autorici koja je velika spisateljska zvijezda u Hrvatskoj. Mediji vole kritizirati sve i svakoga, ali očito ne vole kada su oni meta kritika. A Milana doista nije imala dlake na jeziku (peru), pričajući priču o demonskim silama koje su tijekom recesije zagospodarile redakcijom u kojoj je radila

milana vukovic runjic, demoni i novinariImam dojam da je tvoja knjiga „Demoni i novinari" nastala brzopotezno, u jednom dahu - toliko je kompaktna, napeta i bolno istinita iz vizure svakoga onoga tko dobro, iznutra, poznaje medijski milje, njegove klanove i „zakonitosti"... Kako je roman nastao? Zašto je nastao?
- Osim samoga kraja, zaista je nastao u jednom dahu, prošloga lipnja i srpnja, kada mi se učinilo da ću poludjeti ako ništa ne napišem. Nisam pisala ni iz kakvih drugih želja, osim da me pisanje te priče na neki način spasi od situacije u kojoj sam se zatekla. 

Čitali smo i voljeli tvoje tekstove i intervjue u Jutarnjem listu, posebno ciklus Žene iza slavnih muškaraca... I onda si odjednom nestala, a Jutarnji su napučile kolumne i tekstovi „estradnih" autora. Što se zbilo? Možeš li/želiš li o tome otvoreno govoriti?
- Nije problem o tome govoriti, ciklički se smjer novina mijenja, vlasnik odlučuje koje će novosti uvesti u svoje novine, što misli da je dobro za poboljšanje naklade. Ova najnovija inkarnacija mojih donedavnih novina kao da je u većem ratu s duljim tekstovima nego ikada. No, ni to neće trajati vječno, nego samo do nove promjene. 

Što je s tvojom suradnjom u Globusu?
- Otišla sam iz Globusa zato što više nisam bila sretna u tim novinama, iz raznih razloga, no možda je najveći što sam se zasitila tjednih i poželjela dnevnih novina. 

UREDNIK ME NITI JEDNOM NIJE POGLDAO U OČI

Kakve je demone u redakcijama oslobodila recesija? Ili je ona bila samo izgovor kako bi bili pušteni „s lanca" pod nekom više-manje smislenom izlikom?
- Recesija je potaknula neke prilično neljudske odnose, pod izgovorom da i tako tonemo. O tome se upravo radi u mom romanu. Godinu dana imala sam urednika koji me niti jednom nije pogledao u oči: to je velika trauma. Mislim da nam ništa ne daje razlog da se prestanemo ponašati kao ljudi. 

Kako se zapravo jedna pjesnikinja i književnica snalazila među demonskim urednicima, „reporterima opaljenima suncem", nadobudnim urednicama?
- Vjerojatno sam i ja nekim svojim dijelom demonka, jer stvari nam se u životu ne događaju slučajno. Uvijek me zanimao svijet novina, a taj svijet nikada nije bio anđeoski. 

Tko te najviše mrzio u redakciji?
- Zapravo, nitko. Ali, voljeli su me ogovarati. Mnogo njih me voljelo ogovarati. To je neki modus ponašanja u redakciji.

Bi li bolje bilo da si u dekolte zataknula veliki križ, a oko vrata vijenac češnjaka? : )
- Ne bi. Onda bi svi govorili da im češnjak smrdi, a križ smeta.

Jesi li ti ikoga mrzila ili si doista bila samo tužna i imala potrebu za slušanjem nježne glazbe?
- Nikada nisam nikoga mrzila i time se ponosim. Zaista, kada bih se vratila s posla, ako bih proživjela nešto posebno bolno i stresno, slušala bih glazbu.

milana vukovic runjic„KRVAVI" REDAKCIJSKI RITUALI

Sviđa mi se jako ova rečenica tvoga romana - „Novi urednik mora ritualno ubiti starog i sve njegove pomoćnike kako bi se život vratio u normalu..." - to sam doživjela u nekoliko redakcija. Zar je to još uvijek praksa? Mislila sam da je to postalo demode...
- Mitske prakse nikada se ne mijenjaju. Rituali ostaju rituali i nema tog vremena koje bi ih iskorijenilo. Bez obzira radilo se o novom kralju/predsjedniku/premijeru/uredniku.... 

Je li novinarstvo kurva poput politike ili više dama koja bi željela biti „jebena i poštena"?
- Pa, više kurva, rekla bih. Ali u nekom sočnom smislu.

Što savjetuješ mladim ženama koje svakoga dana crnče po redakcijama, koje žele postati slavne novinarke, urednice, kolumnistice...? Mladim ženama koje vole pisati, imaju talenta i strasti pa misle da je to jedino dovoljno u borbi protiv demona koji vrebaju po redakcijama...
- Preporučam im da se već na samom početku dogovore za što bolje uvjete, jer ako to propuste učiniti, bit će prezrene i podcijenjene.

PRIPREMAM ZBIRKU KRIMI-PRIČA

A sad malo na ljepše teme - kako idu knjižare? Nakladnička djelatnost? Je li kuća Vuković & Runjić uspješno othrvala recesiju?
- Nažalost, recesija je obuhvatila sve segmente života, pa tako i knjižarstvo i nakladništvo. Nadam se da će se i to "ispuhati" do iduće godine.

Koje super nove naslove možemo uskoro očekivati?
- Prije svega, dva velika i važna Roberta: Roberta Bolana i Roberta Calassa. Uživat ćete.

Nakon „Demona i novinara", što sada pišeš? Možda kakvu zbirku poezije? „Lovac i božica" je bila zadnja, ako se ne varam...
- Voljela bih napisati zbirku krimi-priča, koja će se zvati "Umorstva u Stenjevcu". Samo, još nisam uspjela uhvatiti potrebno vrijeme.

Veseliš li se proljeću ili si više zimski tip?
- Proljetni sam tip, jer sam rođena 20. ožujka. Uvijek mi se čini da postajem starija godinu dana samo zato da već jednom dođe proljeće. 

Koja je knjiga trenutno pored tvoga uzglavlja?
- "Tajna povijest svijeta" Jonathana Blacka.

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.