Tajna veza naših crijeva i vagine

Brojna novija istraživanja donose spoznaje o udruženosti crijevnog mikrobioma kako s cjelovitim zdravljem tako i s reproduktivnim zdravljem. Ljubav ide kroz želudac, govorile su naše bake. Suvremene spoznaje poručuju - mi smo ono što jedemo! 

Spoznaje o ljudskom mikrobiomu poznate su već niz godina. Istraživanja sastava mikrobnih zajednica u porastu su posljednjih godina s fokusom na njegovim promjenama tijekom različitih životnih ciklusa žena, ovisno o promjenama hormonskog miljea, ali i s naglaskom na utjecaj načina poroda na razvoj tjelesne mikrobiote i njegovim posljedicama na ulokupno zdravlje pojedinca.

Spoznaje o važnosti ljudskog mikrobioma u zdravlju i bolesti potaknule su Američki nacionalni institut za zdravlje (NIH) 2008. na razvoj projekta The human Micobiome Project, čija se istraživačka aktivnost temelji na kultivaciji različitih populacija mikroorganizama metodama sekvencioniranja. Važnost izučavanja uloge ljudskog mikrobioma temelji se na spoznaji da on zauzima 1-3 % tjelesne težine te se stoga naziva sekundarnim ljudskim genomom, parafrazirano naše drugo gensko ja. Smatra se odgovornim za niz mehanizama u našem tijelu s posebnim naglaskom na imunološkoj zaštiti, regulaciji cijelog niza metaboličkih procesa, ali i hormonskih aktivnosti. 

Ljudsko tijelo sadržava 10 puta više mikroorganizama nego stanica, upravo je to razlog da možemo govoriti o složenim i karakterističnim zajednicama prisutnim u različitim dijelovima tijela (mikrobiom usne šupljine, mikrobiom crijeva, mikrobiom rodnice ili mikrobiom kože). Mikrobiom je odraz svega što unosimo u tijelo, kako živimo, što smo naslijedili od predaka, kako jedemo, što jedemo i kada jedemo, kako živimo, koliko se krećemo, ali i kako smo se rodili i što su sve naše mame unosile u tijela tijekom trudnoće. Sam porod, njegov način, odnosno prolazak kroz vaginu omogućuje početnu kolonizaciju cijelog gastrointestinalnog sustava s mikroorganizmima koji se nalaze u rodnici majke, ono što ima mama kasnije ima i njezino dijete.

Specifičnost vaginalne flore je u činjenici da je podložna dinamičnim promjena i pod izravnim utjecajem hormonskog statusa, ali i ostalih čimbenika koji unosom u tijelo imaju dalekosežne posljedice na zdravlje (stres, nikotin, kofein, prehrambene navike – fitonurtijenti, tjelesna aktivnost, spolni život, broj spolnih partnera, kao i način spolnog života, rasna i etnička pripadnost, ali i podneblje gdje živimo). Dokazana je važnost ravnoteže vaginalne flore i njezine uloge u reproduktivnom zdravlju žene s cijelim nizom kliničkih kratko i dugoročnih posljedica kako za žensko zdravlje tako i za ishod i tijek trudnoća te posredno time i na ishod zdravlja djeteta. 

Gledajući širi kontekst, vaginalna disbioza ima moguće dalekosežne zdravstvene, emocionalne, socijalne, ali i ekonomske posljedice. Vaginalna neravnoteža, sa svojom kliničkom slikom bakterijske vaginoze, krije niz pozadinskih zbivanja koje doprinose promjeni miljea vagine. Ukratko, riječ je o pojavi kojoj još ne možemo definirati mehanizam nastanka, gdje dolazi do poremećaja u ekosustavu rodnice zbog smanjenja broja korisnih laktobacila i povećanja količine različitih anaerobnih bakterija. Upravo se proučavanje dinamike vaginalne flore temelji na ideji o rasporedu mikroorganizama u flori vagine žena s utvrđivanjem mogućih promjena u “temeljnom mikrobiomu” koje bi mogle dovesti do poremećene funkcije i razvoja neravnoteže, s posljedicom razvoja niza promjena i loših ishoda, odnosno razvoja bolesti. 

Laktobacili se smatraju dominantnom bakterijom rodnice s važnom protektivnom ulogom, s osnovnom ulogom onemogućavanja rasta patogenih mikroorganizama i time sudjeluju u očuvanju svoje mikrookoline mehanizmima koji još nisu posve poznati. Razgradnjom ugljikohidrata laktobacili dolazi do stvaranja mliječne kiseline i posljedičnog snižavanja pH-vrijednosti rodnice na obrambenu razinu nižu od 4,5. Narušavanjem ravnoteže vaginalne flore definira se bakterijska vaginoza, time dolazi do dominacije u ekosustavu rodnice s velikim brojem patogenih bakterija (Gardnerella vaginalis, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma hominis, Mobiluncus spp., Prevotella spp., Peptostreptococcus spp., Propionibacterium spp.). S ciljem sačuvanja zdravlja vagine, a time i posljedično cjelovitog zdravlja danas su istraživanja usmjerena na korištenje prebiotika, sinbiotika i probiotika oralnom i lokalnom primjenom uz promjenu životnih i prehrambenih navika.

Piše: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med.
spec. ginekologije i porodiljstva
Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo "dr. Marton"
A. Hebranga 20, Zagreb

Powered by:

www.intimina.com
https://www.instagram.com/intimina
https://hr-hr.facebook.com/IntiminaHrvatska