Na Okinawi - malom otoku smještenom na krajnjem jugu Japana - ljudi žive najdulje na svijetu: upravo tamo živi 15% stogodišnjaka cijelog planeta. Stanovnici Okinawe, međutim, ne osjećaju se tako dobro i zdravo samo zbog prehrane. Radi se o cjelovitom načinu života koji ih održava u formi
Prvo i najvažnije - ostati zen
Japanci s Okinawe tradicionalno uzimaju mali predah prije početka jela. Nema govora o tome da bi proždrljivo navalili na hranu! Najprije se nekoliko trenutaka koncentriraju i smiruju te zahvaljuju na dobrobiti koju će im pružiti namirnice. Tek nakon potpunog opuštanja, napokon jedu, spremni uživati u obroku. Znanstveno je dokazano da stres, pohlepa i prebrzo unošenje hrane sprečavaju normalno odvijanje probave.
Redovita, ali ne agresivna, fizička aktivnost
Stanovnici otoka Okinawe mnogo vježbaju, i to do vrlo duboke starosti. Zaljubljenici u vrtlarstvo, oni su također izmislili i Okinawa karate, koji prakticiraju zajedno s hodanjem i kineskom gimnastikom tai chi chuanom. Dobra dopuna su i sve druge lagane vježbe koje ujedno djeluju opuštajuće. Zapadnjačka verzija preporučuje i vježbe snage.
Smanjiti dnevni unos kalorija
U Europi se u prosjeku konzumira oko 2300 kcal dnevno, dok ih stanovnici Okinawe u sebe unesu samo 1800. Hrane se namirnicama s vrlo malim tzv. energetskim postotkom. On se izračunava tako da se energetska vrijednost namirnica podijeli sa sto. Tako, komad voća koji sadrži 60 kcal ima 0,6 energetskih postotaka.
Jesti mnogo biljne hrane
Konzumiraju oko sedam porcija voća i povrća dnevno. Također se hrane sojom, namirnicama bogatim masnim omega-3 kiselinama, plodovima mora i zrnatom hranom. Na Okinawi se jede tri puta više žutog i zelenog povrća, ponajviše slatkoga krumpira (batata). Ova prehrana također sadrži 20 posto manje kalorija od uobičajene prehrane. Siromašna je mastima i šećerom, a i žitarica se jede nešto manje. Stanovnici Okinawe su gotovo vegetarijanci - jedu samo malo ribe, a skoro nimalo mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Bjelančevine dobivaju iz soje i iz mahunarki, najčešće soje. U zapadnjačkoj verziji ove dijete, namirnice se dijele prema kalorijskoj gustoći, odnosno broju kalorija koje sadrži gram neke hrane.
Strogo kontrolirati konzumaciju
- namirnice s energetskim postotkom manjim od 0,7 mogu se konzumirati po želji. Npr.: mahune, zelena salata, ananas, kruška, peršin
- one s energetskim postotkom između 0,8 i 1,5 valja umjereno konzumirati. Primjeri: avokado, jaja, bijela riba, krumpir, riža, leća
- a između 1,6 i 3: konzumirati ponekad. Primjeri: divljač, iznutrice, meso peradi, teletina, crveno meso, pizza, džemovi
- namirnice s energetskim postotkom višim od 3: valja izbjegavati. Primjeri: čokolada, pistacio, maslac, bademi
Sirovo ili kuhano?
Iako stanovnici Okinawe također jedu i kuhanu hranu, ipak se na njihovom tanjuru velikim dijelom nalaze sirove namirnice ili one eventualno kuhane na vrlo laganoj vatri. Na taj način se u njihovoj hrani sačuva veliki dio vitamina.
Živjela raznovrsnost
Prosječni stanovnik Okinawe svakog dana pojede oko 18 vrsta voća i povrća. Preporučamo, dakle, voćne salate s nekoliko vrsta voća, te povrtna variva od nekoliko vrsta povrća.
Što je hara hachi bu?
Važno je prestati jesti na prvi znak sitosti. Na Okinawi tako prestaju jesti na prvi znak da je tijelo primilo dovoljno hrane, odnosno čim je želudac 80 % pun. To se naziva "hara hachi bu". Znanstvenici tvrde da se na taj način mozgu omogućava da dobije signal o sitosti.
