Breskva i nektarina toliko su dobre za zdravlje te očuvanje vitkosti i vitalnosti, da ćete, nakon što pročitate naš tekst, pohrliti na tržnicu i „opelješiti" kumice za to divno, senzualno i ukusno voće. Osim toga, breskve su bez sumnje i glavne vladarice ljetnih dana i voljeni međuobrok na plaži

breskva za zdravljeBreskva i nektarina su isti tip voća. Tako i jedna i druga nose isto ime u botanici - Prunus Persica. Zapravo, te dvije vrste voća mogu čak i rasti na istome stablu, jedna pored druge! Dakle, praktički su iste, u nutricionističkom smislu. Isto i izgledaju, osim što je breskva „dlakava", a nektarina glatka.

Glavni učinci i svojstva

Znanstvene i epidemiološke studije već godinama pokazuju kako pojačana konzumacija voća i povrća smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i nekih kroničnih bolesti. U tim istraživanjima korišteni su izvjesni mehanizmi koji su pomogli da se objasni koja je uloga voća i povrća u zaštiti organizma, kao i uloga antioksidansa koji su u njima prisutni u velikoj količini.

Antioksidansi
Antioksidansi su sastojci koji štite stanice u tijelu od oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali. Ti slobodni radikali su molekule s reaktivnim djelovanjem i uključeni su u razvoj kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i ostalih bolesti povezanih sa starenjem.

Fenoli
Fenoli su supstance koje se nalaze u hrani biljnog porijekla. Štite od nekih bolesti, posebno zahvaljujući svojoj antioksidativnoj ulozi. Fenoli sačinjavaju glavne antioksidanse breskve i nektarine. Oni pridonose više njihovom antioksidativnom djelovanju od vitamina C. A karotenoidi, druge tvari dominantne u tom voću, također imaju antioksidativni učinak. Koža breskve sadrži dva do dva i po puta više fenola nego samo meso breskve, što je razlog da se konzumira breskva zajedno sa svojom kožom. Bioaktivni sastojci breskve više su se proučavali nego oni nektarine. Međutim, kako je profil fenola te dvije vrste voća iz iste obitelji, vrlo sličan, izneseni podaci o breskvi mogu se vjerojatno prenijeti i na nektarinu.

Karotenoidi
Karotenoidi su supstance s antioksidativnim svojstvima. Tako konzumacija hrane bogate karotenoidima uvelike smanjuje rizik od stvaranja nekih oblika raka. Glavni karotenoidi koji se nalaze u breskvi i nektarini su beta-kriptoksantin i beta-karoten. Beta-karoten ima svojstvo da se u organizmu pretvori u vitamin A. Također pridonosi i narančastoj boji nekih vrsta voća i povrća. One vrste bresaka i nektarina koje imaju narančastu kožu sadrže deset puta više beta-karotena od onih koje imaju bijelu kožu. Na kanadskoj listi nutritivnih sastojaka, što se tiče breskve i nektarine, prisutna je i znatna količina nekih drugih karotenoida, kao što su lutein i zeaksantin. Općenito, koža ima veću koncentraciju karotenoida nego meso i ona se povećava sa samom zrelošću voća. Osim toga, valja napomenuti da količina karotenoida varira od voća do voća. I još treba pripomenuti da organizam bolje apsorbira karotenoide, od kojih posebno beta-karoten, ako se istovremeno konzumira i mala količina lipida (masnoća).

Studije in vitro pokazale su kako je breskva dovoljno jaka da spriječi oksidaciju čestica LDL-a („lošeg" kolesterola). Ipak, važno je napomenuti da antioksidativno djelovanje bresaka i nektarina može znatno varirati od jedne vrste do druge. Napravljena je i jedna klinička studija koja je pokazala da konzumiranje 150 ml voćnog soka breskve u vrlo kratkom vremenu (oko dva sata nakon unošenja soka u organizam) reducira oštećenja vezana za oksidacijski stres. Taj rezultat bi se mogao pripisati antioksidativnim svojstvima breskve. Međutim znanstvenici smatraju da bi bile potrebne dugotrajnije studije, i da bi ih trebalo raditi na većem broju osoba, kako bi se dobili dodatni dokazi.

breskva i nektarinaFosfor

Svježa nektarina je izvor fosfora. Fosfor je drugi najobilniji mineral u organizmu nakon kalcija. I ima bitnu ulogu u stvaranju i održavanju zdravlja kostiju i zubi. Osim toga, učestvuje, između ostalog, u rastu i regeneraciji tkiva i pomaže u održavanju na normali pH u krvi. Konačno, fosfor je i jedan od sastavnih dijelova staničnih membrana.

Željezo
Breskva iz konzerve je izvor željeza, ali samo kod muškarca, jer potrebe žene za željezom su znatno veće. Svaka stanica u tijelu sadrži željezo. Taj mineral je potreban za prijenos kisika i za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Također ima važnu ulogu u stvaranju novih stanica, hormona i neuro-prijenosnika. Valja naznačiti da željezo koje se nalazi u hrani biljnog porijekla organizam slabije apsorbira od željeza koje sadrži hrana životinjskog porijekla. Ipak je bolja apsorpcija željeza iz biljaka ako se konzumira s nekim nutritivom, kao što je vitamin C.

Bakar
Svježa breskva, kao i ona u konzervi, te nektarina, izvori su bakra. A bakar, kao sastavni dio više vrsta enzima, potreban je organizmu kod stvaranja hemoglobina i kolagena, proteina koji služi za strukturu i obnavljanje tkiva. A mnogi enzimi koji sadrže bakar također pridonose obrani tijela od slobodnih radikala.

Vitamin B3
Svježa breskva i nektarina, kao i one konzervirane, izvori su i vitamina B3. Vitamin B3, koji se još naziva i niacin, sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama i posebno je zaslužan za stvaranje energije.Taj vitamin ima veliku ulogu u procesu stvaranja DNK-a, omogućujući normalan rast i razvoj organizma.

Vitamin C
Svježa breskva i nektarina, kao i one konzervirane, izvori su i vitamina C. Uloga koju ima taj vitamin nadilazi njegova antioksidativna svojstva. On pridonosi zdravlju kostiju, hrskavica, zubi i desni. Osim toga, štiti organizam od infekcija, pospješuje apsorpciju željeza koje sadržavaju biljke i ubrzava zacjeljivanje.

Vitamin E
Kao važan antioksidans, vitamin E štiti membranu koja okružuje stanice tijela, posebno crvena krvna zrnca i bijela krvna zrnca (stanice koje sačinjavaju imuno-sustav).

Važne i zbog vlakana

Breskva i nektarina također su izvori prehrambenih vlakana. Jedna porcija breskve ili nektarine, koja odgovara srednjoj veličini voća, pokriva 5% do 9% svakodnevnih unosa vlakana preporučenih za odrasle muškarce i žene. Ti unosi su znatno smanjeni ako se ne konzumira i koža voća, jer upravo taj dio voća sadrži velike količine vlakana. Osim toga sprječavaju konstipaciju i smanjuju rizik od raka debelog crijeva. U svakom slučaju, prehrana bogata vlaknima, prvenstveno rastvorivim vlaknima, može pomoći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, kao i boljoj kontroli apetita i dijabetesa tipa 2.

Reproduciranje i objavljivanje sadržaja bez pisane dozvole portala Femina.hr nije dopušteno! Licencirajte naš sadržaj.